Kako pobijediti brige?

Kako pobijediti

brige?

Aleksandar Trajkovski

1. Uvod

Živimo u svijetu u kojem nije uvijek lagodno živjeti, zbog toga što postoje bol i patnja, zlo i nepravda. Što smo stariji, to postaje sve jasnije i očitije. Pogledajmo samo situaciju u našoj državi: mnogi su bez posla, većina radi za minimalnu plaću, mirovine su mizerne. Oni koji i imaju posao već ga sutra mogu izgubiti i pitanje je kada će pronaći drugi. Mnogi su se zadužili preko mjere i jedva izlaze na kraj s kreditima koji ih guše. Znamo da su neki izvršili suicid jer više nisu mogli otplaćivati svoj ili tuđi kredit. Ne čudi da su mnogobrojni zabrinuti za sutra: hoće li uopće imati šta jesti, piti ili obući? Vjerovatno poznajemo osobe koje konstantno žive u brizi i strahu, ili smo to i mi sami?

Tjeskobna briga može biti veoma štetna i razorna. Oduzima nam radost, mir, snagu, zdravlje i volju za životom. Svi znamo da postoje ljudi koji su sretni i zadovoljni, vedri i radosni – puni života. Ali znamo i za one koji su tužni, mračni, nezadovoljni i zabrinuti za sve i svašta. Jedni nisu sretni zato što su bogati, a ni drugi tužni zato što su siromašni. Mnogi siromasi su radosni i bezbrižni, dok su mnogi bogataši tužni i puni briga. Zar nije istina i to da su pojedini bili zadovoljni dok nisu imali novca, a kada su se napokon obogatili postali su nezadovoljni i zabrinuti? Ovo opasno zlo, zvano briga, ne bira samo siromašne ili samo bogate, ono napada i uništava svakoga ko mu se ne zna oduprijeti.

Namjera mi je da u ovoj pouci otkrijemo ključne istine u vezi zabrinutosti, kako joj se oduprijeti te pronaći sreću i zadovoljstvo bez obzira na okolnosti koje nas okružuju. Pogledajmo tekst iz Božije riječi:

(25) Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?" (26) "Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? (27) A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? (28) I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. (29) A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. (30) Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni?" (31) "Nemojte dakle zabrinuto govoriti: 'Što ćemo jesti?' ili: 'Što ćemo piti?' ili: 'U što ćemo se obući?' (32) Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. (33) Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. (34) Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova. (Mt 6:25-34)

Ovo su riječi iz Isusove poznate Propovijedi na gori u kojoj svoje učenike poučava mnogim temama, uključujući i zabrinutost za život.

Značenje riječi. Riječ briga može imati pozitivno i negativno značenje. Pozitivno značenje je skrb, kada neko brine, odnosno skrbi za drugoga. Negativno značenje je zabrinutost i to je ono što Isus zabranjuje.

Kontekst. Isusova pouka o brigama ne stoji izdvojeno, nego je povezana s poukom o bogatstvu i težnji za bogatstvom, odnosno o pohlepi. Pohlepa i briga su sestre blizanke – dvije strane jedne medalje. Nerijetko su pohlepni prožeti i motivirani brigama. Zapazite da tekst počinje riječju zato (zato vam kažem) što znači da je povezan s onim što je prije rečeno. Stih ispred glasi:

(24) Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu. (Mt 6:24)

Očito je da su briga i pohlepa usko vezane. Evo zanimljivog teksta iz knjige Propovjednik.

(6) Bolja je puna šaka u miru nego obje pregršti mučna rada i puste tlapnje. (7) I još jednu opazih ispraznost pod suncem: (8) Čovjek potpun samac - bez sina, bez brata, i opet nema kraja njegovu trudu; oči mu se ne mogu nasititi blaga; a ne misli: za koga se mučim i uskraćujem dobro sebi? I to je ispraznost i zla briga. (Prop 4:6-8)

Čovjek u ovoj priči se trudio i mučio da nagomila što više blaga čak uskraćujući sebi dobro. Ko ne poznaje osobe koje gomilaju, zgrću i škrtare same od sebe? Nedavno smo bili kod rodbine u slavonskom selu. Nisu bogati, ali na stolu se našlo obilje hrane: kulena, kobasice, šunke i pečenja. U jednom razgovoru su spomenuli susjede koji su puno bogatiji od njih a željni su se najesti mesa. Oni se neće najesti kulena i šunke, nego ulivače i paradajz-čorbe, ali će zato gomilati i zgrtati bogatstvo. Kome? Zašto? Najvjerovatnije zbog brige za sutra, da se sakupi što više za crne dane.

2. Razlozi protiv brige

Isus u ovim stihovima objašnjava zašto ne trebamo brinuti za svoj život, odnosno za osnovne životne potrebe.

1. Vrijedni smo u Božijim očima

2. Briga ništa ne koristi

3. Briga je karakteristika nevjernih pogana

4. Briga je pogrešan motiv za život i djelovanje

5. Bog nam ne pomaže u problemima koji se nisu dogodili

Prvo, ne trebamo se brinuti jer smo vrijedni u Božijim očima

(25) "Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?" (Mt 6:25)

Isus zapovjeda da se ne brinemo i iznosi valjan razlog. Život je vredniji od jela i tijelo od odijela. Možda će nekoga, na prvi pogled, ove riječi zbuniti. Šta znači da je život vredniji od jela i tijelo od odijela?

Iz Biblije, a i iz prakse, otkrivamo da čovjeku život drugih često nije vrijedan. Na primjer, u Bibliji imamo primjere gdje su ljudi jeli jedni druge. U vrijeme proroka Elizeja, kada je u Izraelu vladala teška glad, dvije žene su se došle žaliti kralju. Tužile su se zato što su jedan dan pojele sina od jedne od njih, a drugi dan, kada su trebale pojesti sina od druge, ona ga je sakrila. Vidimo da im je jelo bilo važnije od vlastitih sinova. Čitamo i o Samsonu koji je pobio trideset ljudi da bi uzeo njihova odijela. To mu je bilo važnije od ljudskog života.

Ne samo da ljudima nije stalo do života drugih, nije im stalo ni do svojih vlastitih života. Šta onda znače riječi: Zar život nije vredniji od hrane i tijelo od odijela? Kome je naš život vredniji od hrane i tijelo od odijela? Ako nikom drugom, onda sigurno Bogu.

(26) Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? (Mt 6:26)

Bog, nebeski Otac, hrani i nas i ptice, ali mi smo za njega vredniji od njih. Pa ako hrani njih, zar neće i nas? Bogu smo vrijedni i on nas hrani. Zar to nije dovoljan razlog da se prestanemo brinuti. U 1. Petrovoj poslanici piše:

(7) Svu svoju brigu povjerite njemu jer on se brine za vas. (1Pt 5:7)

Napomena: Kada Isus u 26. stihu kaže: Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac, nipošto ne misli da ne trebamo sijati, žnjeti, odnosno raditi. Bog je ptice stvorio tako da leteći okolo traže hranu. Na taj način ih Bog hrani. Čovjeka ne hrani tako, osim u posebnim situacijama. Na primjer, kada su Izraelci išli kroz pustinju Bog ih je hranio na sličan način kao i ptice. U polju su tražili hranu – manu. Međutim, kada su došli do obećane zemlje mana je prestala padati jer je Bog odredio da ljudi siju i žanju i da se bave svim drugim poštenim poslovima. To je način na koji Bog hrani ljude. Bog je zapovjedio da šest dana radimo i obavljamo poslove, a sedmi dan da se odmaramo (Izl 20:9,10). Isto je tako zapovjedio da onaj koji neće da radi ne treba ni da jede (2 Sol 3:10).

Drugo, briga ništa ne koristi

(27) A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? (Mt 6:27)

Ko može, brinući se, narasti više nego što je narastao? Ili produžiti život? Možemo brinuti koliko hoćemo, ali brigom ne možemo postići ništa dobro. Možemo si samo naštetiti.

Jednom prilikom, dok sam još bio srednjoškolac, prijateljica mi je rekla da se brine jer za mjesec dana ima ispit. Odgovorio sam joj da se uopće ne brine, nego da se počne brinuti onaj dan kad polaže ispit a do tada neka uči. Zar nije bolje brinuti se jedan dan, nego tridest dana, kada brigom ionako ne možemo ništa postići? Ako već brinemo, trebamo prestati jer brigom nećemo ništa riješiti. Briga nas samo može još više onesposobiti da riješimo problem.

Treće, briga je karakteristika nevjernih pogana

(28) I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. (29) A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. (30) Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni?" (31) "Nemojte dakle zabrinuto govoriti: 'Što ćemo jesti?' ili: 'Što ćemo piti?' ili: 'U što ćemo se obući?' (32) Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. (Mt 6:28-32)

Kada brinemo o tome šta ćemo jesti, piti i u šta se obući, spuštamo se na nivo nevjernih pogana, ljudi koji ne poznaju Boga. U tom slučaju se stvarno trebamo preispitati jesmo li vjernici. Ako Bog kaže da se ne brinemo i da On brine za nas, a mi se svejedno brinemo, pokazujemo da ne vjerujemo njegovoj riječi i da se ne pouzdajemo u njega.

Ako bi vam neki milioner obećao da će vam uvijek davati novac za hranu i odijelo, da li biste se ikada više brinuli za to? Ako Bog, koji ima svu moć i svo bogatstvo, kaže da brine za vas, zašto se onda vi i dalje brinete?

Četvrto, briga je pogrešan motiv za život i djelovanje

(33) Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. (Mt 6:33)

Čovjek koji se brine, najprije razmišlja šta će jesti, piti i u šta se obući; traži novac, a ne kraljevstvo nebesko. Bog želi da najprije tražimo kraljevstvo nebesko, a sve ostalo će nam On dati. Čovjek koji se brine postaje čovjek kome je na prvom mjestu novac – novac je njegov bog i idol. Bog želi da bude Bog u našem životu. Želi da mu vjerujemo, da se pouzdajemo u njega i slavimo ga.

Napomena: Tekst otkriva na koga se odnose biblijska obećanja odnosno za koga će Bog brinuti i davati mu hranu u pravo vrijeme. Za one koji najprije traže njegovo kraljevstvo, kojima je Bog na prvom mjestu, koji mu vjeruju i služe. Ne možete živjeti kako hoćete, griješiti protiv Boga i zanemarivati njegovu Riječ, a istovremeno očekivati da on brine za vas, pomaže vam i ispunjava vaše potrebe.

Peto, Bog nam ne pomaže u problemima koji se nisu dogodili

(34) Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova. (Mt 6:34)

Zabrinut čovjek brine i o stvarima koje se nisu ni dogodile. Čovjek se može brinuti za sutra, prekosutra i za narednih sto godina, a Bog nam daje milost za danas. Bog nam daje snagu i milost za probleme s kojima se suočavamo danas, a mi još nadodajemo zamišljene sutrašnje probleme koji se možda nikada neće niti dogoditi. I šta se zbiva? Dolazi do sloma jer nosimo nepotrebne terete. Bog je Izraelcima davao samo onoliko mane koliko im je bilo potrebno za jedan dan. Jedino im je petkom davao za dva dana jer subotom nisu smjeli raditi. Nemojte brinuti šta ćete jesti sutra. Ako ste jeli danas, budite zadovoljni, sretni i radosni. Ako niste jeli, onda molite Boga da vam da kruh vaš svagdašnji.

3. Nekoliko misli za kraj

Zadovoljstvo

Ramišljajući o ovoj pouci neki će se možda tek početi brinuti. Zašto? Zato što govorim o Božjem obećanju i ispunjavanju osnovnih životnih potreba, a neki propovjednici drže da je Bog obećao bogatstvo i uspjeh (ako imamo dovoljno vjere). Zar Isus nije došao da bismo imali život u izobilju? Šta je Bog ustvari obećao, da će brinuti za nas i naše osnovne potrebe ili da će nam dati bogatstvo? Vjerujem da su učitelji koji obećavaju bogatstvo zavedeni i da zavode ljude. To možemo vidjeti iz sljedećih tekstova:

(14) Pitahu ga i vojnici: „A nama, što je nama činiti?" I reče im: "Nikome ne činite nasilja, nikoga krivo ne prijavljujte i budite zadovoljni svojom plaćom." (Lk 3:14)

(5) U življenju ne budite srebroljupci, zadovoljni onim što imate! Ta on je rekao: Ne, neću te zapustiti i neću te ostaviti. (Heb 13:5)

Biblija uči da trebamo biti zadovoljni, a ne nezadovoljni. Ne smijemo biti poneseni željom za bogatstvom.

(8) Imamo li dakle hranu i odjeću, zadovoljimo se time. (9) Jer oni koji se hoće bogatiti, upadaju u napast, zamku i mnoge nerazumne i štetne požude što ljude strovaljuju u zator i propast. (10) Zaista, korijen svih zala jest srebroljublje; njemu odani, mnogi odlutaše od vjere i sami sebe isprobadaše mukama mnogima. (1Ti 6:8-10)

Imamo li hranu i odjeću, budimo zadovoljni. S obzirom da je Isus obećao kako će ispuniti naše potrebe, ukoliko tražimo kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, slijedi da možemo biti sasvim zadovoljni i sretni bez ikakvih briga, bez obzira na okolnosti. A oni koji hoće da postanu bogataši upadaju u napast, zamku i mnoge štetne i nerazumne požude što ljude strovaljuju u propast. Srebroljublje je korijen svih zala.

Primjeri

U Biliji imamo mnoštvo primjera koji potvrđuju da se Bog brine za ljude. Spominjao sam Izraelce koje je Bog vodio kroz pustinju hraneći ih manom s neba. Proroka Iliju je za vrijeme gladi hranio na način da je zapovjedio gavranima da mu donose kruh i meso. Potom je učinio da u kući jedne udovice u ćupu i vrču nikada ne ponestane brašna i ulja.Vjerujem da će Bog i danas djelovati na takve načine ako bude potrebe.

Čitao sam o dvjema misionarkama u Kini koje su bile toliko siromašne da su bile prinuđene stanovati u špilji. Nisu imale šta jesti i Bog je učinio da na ulazu u špilju svaki dan niču gljive. Hranile su se gljivama i naučile ih pripremati na razne načine. Znate li šta se onda dogodilo? Čim je jedna od njih pronašla posao gljive su prestale rasti.

Završit ću primjerom iz osobnog iskustva. Kao mladi student nisam imao baš puno novca. Jedan mjesec sam imao otprilike toliko koliko je dovoljno za hranu u studentskom restoranu. Kada sam odvojio desetinu, kako nas Biblija uči, izračunao sam da dva dana neću imati šta jesti. Nisam se brinuo, čekao sam da vidim šta će Bog učiniti za mene. I znate šta se desilo? Susjeda je pozvonila na vrata i donijela tanjur štrudli. Ništa neobično, zar ne? Ali zanimljivo je to što ta žena nikada prije nije ništa donijela. To je bilo prvi put. Iskusio sam da Bog brine i ne ostavlja me, niti zapušta.

U to vrijeme mi je osim hrane trebala i odjeća. Bog se pobrinuo i za odjeću. Osim odjeće i hrane nisam imao više ništa, ali šta? Trebao sam biti sretan i zadovoljan. Čovjek može biti itekako sretan, zadovoljan i bezbrižan ako vjeruje Bogu i uživa u njegovoj brizi i ljubavi.

"Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?" (Mt 6:25)