O Ploči kraj Jadove

    
Selo Ploču
čine zaseoci Gornja i Donja Ploča, a ranije i Mala Ploča (današnje Tušice). Zamišljena granica između Gornje i Donje Ploče je vrelo Miljkovića. Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Ličkog polja, danas pripada opštini Lovinac. Prostire se na oko 50 kilometara kvadratnih i u dužini oko 10 km, a nalazi se na oko 600 metara nad morem. Na istoku graniči sa selom Vranik, na jugu sa Ličkim poljem, na zapadu sa selom Mogorić, a na sjeveru sa Ličkim Sredogorjem. Pruža se u podnožju brda: Debeljače, Gostuše, Pločanskog klanca, Gakuše, Međedovače, Jusipovače (Ljuspovače), Lipaća, brda Savcanova i obronaka Ličkog Sredogorja. Na istočnom - rubnom dijelu Ploče, između Debeljače i Gostuše, leži ravno i plodno Bjelopolje

    Za razliku od nekih sela u Lici, Ploča ne oskudjeva sa vodom. U Gornjoj Ploči iz malog planinskog jezera, podno Pločanskog klanca, izvire rijeka Jadova, najveća pritoka rijeke Like. Rijeka Jadova povezuje Ploču sa selima: Mogorić, Pavlovac, Zavođe, Vrebac i Barlete, a kod Kulice utječe u Liku. Prema narodnom predanju ova rijeka se u dalekoj prošlosti zvala Milava. Pločani i mještani sela kroz koja proteče, često je zovu Jaruga. Osim Jadove Ploča ima i veći broj vrela i bunara, sa živom vodom, koja nikad ne presušuju. 
    
    Kroz Ploču prolazi državni put D522. D522 je državni put u Lici, koji povezuje autoput A1 od čvora Gornja Ploča do Udbine (državni put D1). Dužina puta iznosi 13,2 km.
    Ploča je od Udbine udaljena 12 km, od Gračaca i Gospića 27 km, a od Plitvica 60 km.

NAZIV
    Postoje dva mišljenja kako je Ploča dobila naziv. Prvi je po geografskom obliku zemljišta, a drugi je po agi Aliji Pločaninu.
    Geografski naziv za oblik zemljišta dao je imena mnogim zaseocima kao što su Poljane (ravna površina u planinskom zemljištu), Ploča i slično. Ploča (Gornja i Donja Ploča), za razliku od nekih ličkih sela, se zaista nalazi na ravnom Ličkom polju. I narod se naseljavao ispod brda na ravnom terenu, a ne na brdima. Otud i naziv sela, ravna površina polja, kao ploča.
    Za vrijeme Turske vladavine Likom, vjeruje se da je Pločom agovao Alija Pločanin noseći njeno prezime. Manja je vjerovatnost da je po njemu Ploča dobila ime, ali se i ta mogućnost u potpunosti ne isključuje, pa je na taj način naziv za ovo naselje Novaci, zamjenjen sa nazivom Ploča.


PEĆINA DEBELJAČA
    Pećina u kamenolomu Debeljača nalazi se u Gornjoj Ploči, 5 km sjeverno od naselja Lovinac na istoimenom uzvišenju koje je sastavni dio Ličkog Sredogorja. Pećina Debeljača je volumenom najveći poznati speleološki objekt na području opštine Lovinac. Kamen se na njegovim južnim padinama eksploatisao od 2002. do 2004. godine za potrebe izgradnje autoputa Zagreb – Split. U tom razdoblju je miniranjem urušen strop dijela pećinskog kanala i otvoren jamski ulaz u pećinu dimenzija 20 x 10 m. U maju 2004. godine počelo se sa istraživanjem pećine. Do sada je istraženo i topografski snimljeno 908 m pećinskih kanala koji dopiru do dubine od 66,5 m čime se ova pećina ubraja u srednje duge speleološke objekte. Nedaleko od ulaza u glavnu pećinu u smjeru sjeveroistok nalazi se mala pećina. Na temelju njenog položaja i speleomorfoloških karakteristika može se zaključiti da su one dio istog pećinskog sistema.
    Naziv brda Debeljače znači debelo, masivno, brdo.

 Debeljača

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licenceCreative Commons Autorstvo 3.0 Unported .