Ponavljanje međudjelovanja tijela

Međusobno djelovanje više tijela nazivamo međudjelovanje. 

Međudjelovanje tijela opisujemo fizičkom veličinom koju nazivamo sila. Oznaka za silu veliko je slovo F, a mjerna jedinica dana je u čast poznatog znanstvenika Isaaca Newtona i označava se velikim slovom N. 

Sila djeluje duž pravca, ima smjer djelovanja, iznos i hvatište. Razlikujemo sile koje djeluju na daljinu i sile koje djeluju na dodir. Sile mogu biti privlačne i odbojne. 

Sila je vektorska veličina. To znači da osim iznosa ima smjer i orijentaciju. Na tijelo može djelovati više sila koje nazivamo komponente. Njihov rezultat ili ukupna sila naziva se rezultanta. 

Elastična sila je sila koja nastoji vratiti tijelo u prvotni oblik. Elastična sila suprotne je orijentacije od sile koja rasteže elastično tijelo. Svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja sile vrati u prvotni oblik naziva se elastičnost. 

Svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja sile ne vrati u prvotni oblik naziva se plastičnost. 

Elastičnu silu iskazujemo izrazom Fel=k⋅Δl. Produljenje opruge razmjerno je sili koja djeluje na oprugu. 

Što je sila koja djeluje na oprugu veća, to je i produljenje opruge veće. ​ 

Sila teža i težina imaju jednak iznos i smjer, ali različito hvatište. 

Sila teža je sila kojom Zemlja ili neki planet djeluju na tijelo blizu svoje površine, a težina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes. Iskazujemo ih mjernom jedinicom njutn. Težina tijela na planetu Zemlji približno je deset puta veća od mase tog tijela. 

Težina tijela mijenja se i ovisi o svemirskom objektu na kojemu se nalazimo, a masa tijela ostaje nepromijenjena. 

Sila trenja je sila kojom se tijelo opire gibanju po površini drugog tijela. Silu trenja označavamo oznakom Ftr, a iskazujemo ju mjernom jedinicom njutn N. Sila trenja suprotne je orijentacije od gibanja tijela. Sila trenja je prema iznosu jednaka sili kojom tijelo jednoliko pomičemo. 

Sila trenja ovisi o sili kojom tijelo pritišće podlogu. Koliko je puta ta sila veća, toliko je puta i sila trenja veća. Sila trenja razmjerna je pritisnoj sili Fp. Kada je tijelo horizontalno s podlogom, pritisna je sila jednaka težini tijela G.

Ftr∼Fp

Ftr∼G

Sila trenja ovisi o vrsti tvari od kojih su građene dodirne plohe. Silu trenja iskazujemo umnoškom veličina o kojima trenje ovisi.

Ftr∼Fp

Ftr=μ⋅Fp

Ftr=μ⋅G

Ftr=μ⋅m⋅g

​ Točka koja je jednako udaljena od sve mase tijela naziva se težište. Težište označujemo s T.

U težištu tijela je hvatište sile teže.Položaj u kojem tijelo miruje naziva se ravnotežni položaj. 

Tijela mogu biti u različitim vrstama ravnoteže (stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža). Razlika je u položaju oslonca tijela prema njegovu težištu. Oslonac je točka oko koje se tijelo može zakretati.