Životinje koje spavaju zimski san

objavio 7. sij 2012. 11:53 Draženka Bajan   [ ažurirano 7. sij 2012. 11:56 ]
 
Dolazi zima, a to za životinje u prirodi znači hladnoća i glad. Da bi preživjele, moraju se dobro pripremiti. Neke životinje odlaze u toplije krajeve, druge grade topla gnijezda ili se uvlače u mulj. Ima i onih koje puno jedu ljeti kako bi stvorile masne naslage koje im pomažu izdržati period bez hrane
Kažemo da spavaju zimski san kad su im životne funkcije svedene na minimum pa troše malo energije. To se zove hibernacija.

Odlazak u toplije krajeve
Ptice selice, rode i lastavice, krajem ljeta odlaze u toplije krajeve. Neke životinje mijenjaju boju krzana. Sjeverna lisica koja živi uz hladna sjeverna mora svoju ljetnu 'garderobu', sivo-smeđe krzno ujesen mijenja u bijelo. Boja krzna olakšava joj lov u zimi.

Zimske spavalice
Insekti se sklupčaju ispod kore panja ili drveta i ostaju nepokretni čak i kad ih pokrije inje.
Najpoznatije zimske spavalice su medvjedi, jazavci, šišmiši, miševi, puhovi, hrčci i ježevi. Ljeti puno jedu kako bi ispod kože stvorili debele naslage hranjivih tvari koje polako troše tijekom zimskog sna.

Vjeverice marljivo ujesen skupljaju plodove i spremaju ih u skrovišta kako bi zimi, u trenucima buđenja imale što jesti. Imaju ih nekoliko jer su zaboravljive, pa će se zimi sjetiti bar jednog gdje ih čekaju lješnjaci. U skrovišta znaju zaviriti i druge gladne životinje koje nisu bile marljive. Vrijedne vjeverice tada ostaju bez svojih zaliha.

Marljive vjeverice odlaze na zasluženi zimski san

Medvjed spava već u studenom. Nema jako čvrst san jer čuje sve što se događa oko njegova brloga, pa ga buka i probudi. Zato za njega kažemo da nije u stanju prave hibernacije. On ustaje i luta okolo u potrazi za hranom, nakon čega se vraća u brlog na spavanje. U toku hibernacije tjelesna temperatura mu se spušta sa 37 stupnjeva Celzijusa na 31 stupanj Celzijus.

Na području Sjeverne Amerike živi vrsta medvjeda koja tijekom zimskog perioda na svijet donosi mladunčad. Zahvaljujući rezervama sala, majka proizvodi mlijeko i njime prehranjuje mladunce do proljeća, a sama gotovo ništa ne jede i uglavnom spava zimski san!

Europski jež tijekom ljeta udvostruči svoju težinu stvarajući potkožne zalihe sala. Njegovo gnijezdo nalazi se u zemlji i obloženo je starim lišćem, mahovinom i travom. Taj sloj debeo je do 50 centimetara, pa je temperatura gnijezda ježiću ugodna. Jež se u gnijezdo zavlači početkom prosinca.

Jazavac zimski san spava u rupi u zemlji dubokoj tri metra, koju oblaže suhim lišćem i travom i u njoj spava pet mjeseci. I on se budi iz sna čim malo zatopli, prošeta oko svog brloga i ponovo odlazi na spavanje.

Puh prespava čak šest mjeseci zimskog sna zahvaljujući debelom sloju sala koje je skupio u toku ljeta.

Pst, šišmiši spavaju zimski san

Šišmiši ujesen puno jedu i tako stvaraju dovoljno masnog tkiva za zimu. Kad zahladi, zavuku se na toplo i vlažno mjesto i tamo spavaju zimski san

Zimski san spavaju i neke ribe. Zavuku se u jatima duboko u mulj ili leže na dnu. Žabe se zavuku u mulj na dnu jezera ili rijeke i prespavaju šest mjeseci. Za to vrijeme dišu preko kože, a sve ostale funkcije u tijelu su na minimumu. U ekstremno hladnim uvjetima čak se mogu i zalediti! Kad zatopli, posebna vrsta šećera u njihovoj krvi djeluje kao antifriz i jednostavno ih odledi!

Žabe, zmije i gušteri imaju promjenljivu tjelesnu temperaturu – koliko je temperatura okoliša u kojem se nalaze, tolika je i njihova. Kad se zimi temperatura spusti, snizi se i njihova tjelesna temperatura. Ukoče se od hladnoće i ne mogu se uopće pomaknuti.

Debelorepi lemuri s Madagaskara u stanju hibernacije provedu sedam mjeseci, a nagomilane rezerve masti smještene su im u repu!