Program stručnog skupa
V. Dani medijske i informacijske pismenosti
s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara
Embedded Files
Napomene
svi se mrežni seminari održavaju u virtualnoj sobi Hrvatske mreže školskih knjižničara (Adobe Connect) na poveznici, a započinju u 10 sati navedenoga datuma osim ako u programu ne piše drugačije
kako biste dobili potvrdu o stručnom usavršavanju, za svaku se edukaciju posebno prijavite u EMA sustavu na dostupnim poveznicama uz opis svakog mrežnoga seminara ispod ovoga teksta te sudjelovati na mrežnom seminaru najmanje 50% vremena
za sudjelovanje na SVIM mrežnim seminarima, HMŠK će sudionicima u EMA-i dodijeliti potvrdu u usavršavanju na stručnom skupu u trajanju 20 sati
na mrežnim seminarima mogu sudjelovati SVI zainteresirani, neovisno o članstvu u Hrvatskoj mreži školskih knjižničara
kalendar mrežnih seminara jednim klikom dodajte u svoj Google kalendar - dovoljno je kliknuti poveznicu i znak "plus" u donjem desnom kutu
O temama i autorima
V. Dani medijske i informacijske pismenosti s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara - Uvodni mrežni seminar
Nataša Mesić Muharemi, Zorka Renić, Tanja Kolar Janković, Martina Plaščak i Josip Strija
3. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
V. Dani medijske i informacijske pismenosti s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara započet će kraćim pregledom održanih Dana i Festivala te pregledom ovogodišnjeg programa kako bi se sudionici upoznali s mogućnostima sudjelovanja i novim konceptom.
Osim upoznavanja s programom Dana, sudionici će na uvodnom mrežnom seminaru dobiti upute o prijavama, vrednovanju aktivnosti, potpisnoj listi, potvrdama i materijalima.
O organizaciji i stručnom skupu govorit će organizatori Dana, članice i član Programskog i organizacijskog odbora i uredništva zbornika: predsjednica HMŠK-a, Nataša Mesić Muharemi (Osnovna škola Darda), mr. sc. Zorka Renić (Medicinska škola Bjelovar), Tanja Kolar Janković (Tehnička škola Virovitica), Martina Plaščak (Strojarska tehnička škola Osijek) i dr. sc. Josip Strija (Gimnazija Petra Preradovića Virovitica).
Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci
Siniša Roknić
4. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavaču
Siniša Roknić
stručni suradnik školski knjižničar - mentor
Osnovna škola Borovo
siniroknic@gmail.com
Siniša Roknić (17. veljače 1966.), stručni je suradnik školski knjižničar u Osnovnoj školi Borovo od rujna 2017. godine, a od 2023. godine u zvanju mentora. Osnovnu školu završava u Ivanovcu kod Osijeka, srednju ekonomsku školu, poljoprivredni i ekonomski fakultet u Osijeku, a nakon toga upisuje knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Nakon završenog diplomskog studija knjižničarstva, stiče titulu magistra knjižničarstva 2013. godine. Od 1991. do 1992. radi kao tehnolog ratarstva u poljoprivrednoj zadruzi Ernestinovo. Osnivač je i vlasnik jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću „Rosibo“ j.d.o.o. , za trgovinu i usluge, od 2016. godine. Od 1992. voditelj je računovodstva, a od 2017. stručni suradnik školski knjižničar u Osnovnoj školi Borovo. U istoj školi je zadužen za uređivanje školske mrežne stranice, za pripremanje i organizaciju javnog događanja. Član je Hrvatske mreže školskih knjižničara, Hrvatske udruge školskih knjižničara i Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Osim članstva u spomenutim stručnim udrugama, član je i Čuvara srpskog identiteta iz Vukovara gdje obavlja tajničke poslove, a ista udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unapređenja srpskog identiteta, kulture, običaja, narodnog stvaralaštva i tradicije. Do sada je više puta izlagao na županijskim i državnim stručnim skupovima, održavši predavanja, radionice te prezentiravši primjere dobre prakse. Redovito se stručno usavršava u području knjižničarske struke. U profesionalnom životu je sklon istraživanju i razvijanju medijske pismenosti.
Sažetak
Nezdrava hrana je danas postala svakodnevni način prehrane pogotovo mlađe populacije i malo tko ne podliježe kupnji takve hrane što zbog pristupačne cijene, neodoljivog mirisa, okusa i/ili izgleda, atraktivnog pakiranja ili pak praktičnosti kao nadomjestak samostalne pripreme jela zbog današnjeg užurbanog i dinamičnog načina života. Učenicima nedostaje znanja i svijesti koliko je važna pravilna i zdrava prehrana i ne razmišljaju o potencijalnoj šteti i rizicima kojima ih nezdrava prehrana može izložiti. Upravo iz tog razloga sam došao na ideju da organiziram predavanja i radionice za učenike sedmih i osmih razreda u prostoru školske knjižnice na temu nezdrave hrane i njenog štetnog oglašavanja.
Cilj izlaganja/radionice
Upoznati sudionike s aktualnom situacijom utjecaja štetnog oglašavanja na zdravlje potrošača, osvijestiti važnost uspostavljanja zdravih prehrambenih navika i podijeliti primjere dobre prakse i rezultate rada provedenih radionica.
Očekivanja od sudionika
Od sudionika se očekuje otvorenost na ovu temu i spremnost na interakciju. Po završetku izlaganja sudionici će moći analizirati medijske poruke na trima razinama (jezična, slikovna i emocionalna), prepoznati vrste aditiva na prehrambenim proizvodima, izračunati i klasificirati količinu šećera u različitim pićima i hrani. Sudionici ovog predavanja će imati priliku postavljati pitanja, preuzeti ideju i primijeniti je u svome radu.
Od listanja do klikanja: transformacija alata za učenje u digitalnom dobu
Biljana Krajačić
5. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Biljana Krajačić
stručnia suradnica školska knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Lipik
bsubert77@gmail.com
Biljana Krajačić rođena je 5. lipnja 1977. u Pakracu. Nakon završene Gimnazije upisuje Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, gdje stječe diplomu profesorice filozofije i religiologinje. Kasnije nadograđuje svoje obrazovanje diplomom iz bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
18 godina radi kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Lipik. Knjižnica pod njezinim vodstvom nije samo prostor za posudbu knjiga, već mjesto susreta, inspiracije i nepresušnih ideja. Uvijek u potrazi za novim izazovima, aktivno sudjeluje u projektima, organizira radionice i motivira učenike da istražuju, uče i rastu. Posao shvaća ozbiljno i odgovorno. Fokusirana je na kvalitetu i učinkovitost, a u svom radu kombinira stručnost s praktičnim rješenjima. S učenicima često provodi različite aktivnosti i projekte, potičući ih na istraživanje i kritičko razmišljanje.
Udana je i majka dvoje djece. Smatra da svaki dan može donijeti nešto novo i da je stalno učenje ključno za osobni i profesionalni razvoj.
U posljednjih nekoliko desetljeća doživljavamo veliku promjenu u načinu pristupa informacijama i učenju. Tradicionalni alati - tiskani rječnici i atlasi, nekad su bili glavni izvori znanja, sada su njihovo mjesto preuzele digitalne inačice, poput online rječnika i Google Mapsa.
Ovo predavanje istražuje prednosti i nedostatke ta dva doba – od sporijeg, ali temeljitijeg istraživanja tiskanih izvora, do brzine i dostupnosti informacija u današnjem digitalnom svijetu. Govorit ćemo i o važnosti kritičkog mišljenja pri procjeni pouzdanosti online izvora te ravnoteži između tradicionalnih i modernih metoda učenja.
Kroz razgovor, raspravu i praktične zadatke, sudionici ovog predavanja će analizirati razlike između pretraživanja informacija u tiskanim i digitalnim izvorima, te razmotriti kako se prilagoditi suvremenom načinu učenja, a pritom očuvati dublje razumijevanje i analitičke vještine.
Ovo predavanje namijenjeno je svima koji žele bolje razumjeti kako nove tehnologije oblikuju naš pristup znanju te kako mudro iskoristiti prednosti oba pristupa za kvalitetnije učenje i poučavanje.
Društvene mreže i njihov utjecaj na svakodnevnu komunikaciju
Jelena Cvrković
11. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Jelena Cvrković
stručna suradnica školska knjižničarka - izvrsna savjetnica
Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci
jcvrkovic@gmail.com
Rođena 1979. u Vinkovcima, gdje je završila osnovnu i srednju školu.
Završila studij Hrvatskoga jezika i knjižničarstva u Osijeku, 2003. godine. Radila 13 godina u Osnovnoj školi Mitnica u Vukovaru, a danas radi u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Vinkovcima. Bila u dva mandata voditeljica Županijskog stručnog vijeća za osnovne škole Vukovarsko-srijemske županije, te mentor pripravnicima i studentima. Redovito piše i objavljuje stručne članke za časopise: Vukovarsko-srijemski učitelj, časopis Knjižničarstvo, Školske novine, Novosti HKD-a. Redovito drži predavanja i radionice na Proljetnoj školi školskih knjižničara RH, Županijskim stručnim vijećima školskih knjižničara i drugim županijskim stručnim vijećima učitelja, te međunarodnim znanstvenim kolokvijima. Nositelj je školskih projekata u svojoj školi: „Igrom i sportom protiv nasilja“, „Prijateljstvo a ne nasilje“. Autorica školskih projekata koji su prihvaćeni od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih („Ekran nije uvijek prijatelj, Odmor za druženje). Dva puta bila predložena za nagradu „Višnja Šeta“ Hrvatske udruge školskih knjižničara. Završila edukaciju pružanja podrške učenicima i učiteljima: „PoMoZi Da“ te u svome radu najviše usmjerena je na poticanju čitanja i važnosti čitanja te mentalnom zdravlju učenika, učitelja i roditelja. U 2024. godini napredovala u zvanje stručne suradnice izvrsne savjetnice.
Tehnologija je postala neizostavni dio svakodnevnoga života. Mobiteli i svi oblici ekrana prisutni su u rukama svih generacija, a posebno kod djece/učenika. Pojavom društvenih mreža uočen je velik utjecaj na svakodnevnu ljudsku komunikaciju. Njihov utjecaj odrazio se i na sam jezik. Znamo kako je rječnik hrvatskoga jezika vezan uz tehnološke inovacije, te je dinamičan i nestalan. Zbog toga, često se susrećemo s nepostojanjem istoznačnica, što je razlog korištenja tuđica u hrvatskom jeziku. Upravo nove riječi, usko su vezane za društvene mreže kao što su influenceri i vloggeri, koje zbog velikog broja pratitelja imaju veliki utjecaj na svakodnevnu komunikaciju. U komunikaciji, posebno u slanju „poruka“ koriste se tzv. emotikoni i emoji. Oni nisu vezani isključivo samo za društvene mreže, već zbog svoje konciznosti izraza u brzom komunikacijskom činu zamjenjuju osjećaje, povratnu informaciju i reakciju. S obzirom na različite vrste društvenih mreža koriste se različite vrste komunikacije. Stoga, možemo govoriti o žanrovima internetskog govora kao što su to jezik e-pošte, jezik blogova, IM jezik i sl. Korištenje tuđica, tvorba neologizama i kratica događa se i u usmenoj komunikaciji, no u manjoj mjeri budući da su kratice nepraktične kod usmenog izražavanja. Na pravopisnoj razini uočavamo kod učenika odstupanja od pravopisnih normi prilikom komunikacije društvenim mrežama što se negativno odražava i na pisanu komunikaciju u obrazovanju. Tako npr. učenicima je lakše pisati sve velikim tiskanim slovima, ili u pisanju poruka koriste samo mala slova, ne koriste rečenične znakove i sl. Engleski jezik je prisutan u svim vrstama novih tehnologija, te u svakodnevnoj komunikaciji odražava promjene u jeziku i načinu komuniciranja. Učenici kao aktivni korisnici društvenih mreža i suvremene tehnologije brzo i lako prihvaćaju jezične promjene te ih koriste u svakodnevnoj komunikaciji. Učitelji i svi odgojno – obrazovni djelatnici dužni su isticati važnost i bogatstvo hrvatskoga jezika i pisma.
Medijska pismenost kroz školski list
Anita Drenjančević i Andrijana Sili
13. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačicama
Andrijana Sili
učiteljica razredne nastave – savjetnica
Osnovna škola Josipovac
andrijana.sili@skole.hr
Rođena 3.5.1973. u Vukovaru. Srednju, matematičku gimnaziju završila 1992. u Makarskoj. Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku diplomirala 1997. U OŠ Josipovac radi kao učiteljica razredne nastave 25 godina. U zvanju savjetnice od 2017.
Voditeljica izvannastavne skupine malih literaraca. Sudjelovala je u raznim natjecanjima i natječajima, a može se pohvaliti i odlaskom na svjetsko natjecanje iz robotike u Kinu 2018. godine.
Koordinator u školi za provedbu Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Voditeljica stručnog aktiva za učiteljice razredne nastave OŠ Josipovac
Sudjeluje u školskim i međunarodnim projektima putem udruga Breza, Zvono, Nauk, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, CFR Footprints, Medicinskim fakultetom i Učiteljskim fakultetom te u projektima eTwinninga.
Dobitnica je nagrade MZO za najuspješnije odgojno obrazovne djelatnike za 2019., 2021., 2022. i 2023. godinu.
Anita Drenjančević
stručna suradnica knjižničarka - izvrsna savjetnica
Osnovna škola Josipovac
anita.drenjancevic@skole.hr
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirala knjižničarstvo i hrvatski jezik i književnost 2007. Promovirana 2025. godine u stručnu suradnicu izvrsnu savjetnicu.
Članica je Hrvatske mreže školskih knjižničara, Hrvatske udruge školskih knjižničara i Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema gdje je predstavnica osnovnoškolskih knjižnica u Upravnom odboru.
Tijekom godina sudjelovala je u natječajima i projektima poticanja čitanja i medijske pismenosti a od 2016. godine aktivno je uključena u eTwinning projekte od kojih je većina nagrađena Nacionalnom i Europskom oznakom kvalitete. Imala je veći broj izlaganja u zemlji te je autorica nekoliko stručnih radova.
Voditeljica je izvannastavne Medijske skupine učenika od 5. do 8. razreda te stručnog aktiva društvenih znanosti svoje škole. Urednica web stranice škole i školskog lista „Karašica“.
Dobitnica je nagrade MZO za najuspješnije odgojno obrazovne djelatnike za 2020., 2021., 2023. i 2024. godinu.
Medijska pismenost smatra se jednom od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Prema široko prihvaćenoj definiciji, uključuje sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih poruka u različitim oblicima. Sve aspekte medijske pismenosti moguće je razvijati radom u školskom listu. Umjesto pasivne konzumacije medija, školski listovi omogućit će mladima da se okušaju u stvaranju medijskih sadržaja.
Stvarajući vlastite medijske sadržaje najučinkovitije će steći znanja o elementima vijesti i ostalih novinskih formi, o tome što je vjerodostojna informacija i koja je njena uloga u našoj svakodnevnici, kao i u ostvarivanju aktivnog građanstva. Važnost kritičkih vještina, vještina analiziranja i vrednovanja, nužnih za razumijevanje medijskih sadržaja ostvarujemo aktivnim sudjelovanjem učenika u stvaranju školskog lista.
Na primjeru našega školskoga lista „Karašica“ , koji ove godine obilježava jubilarnu tridesetu godinu izlaženja, prikazati ćemo vam kako smo kroz niz godina provodili medijsku pismenost u radu s učenicima te kako smo kroz digitalizaciju stare brojeve sačuvali od zaborava.
Od gledanja do stvaranja: razvoj filmske pismenosti u strukovnim školama
Romina Fic i Ljiljana Ille
14. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačicama
Romina Fic
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Graditeljska škola Čakovec
romina.heda@gmail.com
Romina Fic stručna je suradnica školska knjižničarka u zvanju mentora u Graditeljskoj školi Čakovec. Redovito se stručno usavršava te izlaže na županijskim, međužupanijskim, državnim i međunarodnim stručnim skupovima iz područja knjižničarstva, informacijsko-komunikacijske tehnologije te izvannastavnih aktivnosti i građanskog odgoja i obrazovanja. Provodi projekte poticanja čitanja, medijske i digitalne pismenosti na školskoj, županijskoj i državnoj razini. Zajedno s kolegicom strukovnih predmeta iz područja audio-vizualnih tehnologija vodi Multimedijsku sekciju, uređuje školsku mrežnu stranicu i školski list.
Ljiljana Ille
dipl. informatičarka, nastavnica izvrsna savjetnica
Graditeljska škola Čakovec
ljiljana.ille@gmail.com
Ljiljana Ille je diplomirani informatičar, nastavnica izvrsna savjetnica u Graditeljskoj školi Čakovec. U školi radi na radnom mjestu nastavnika strukovnih predmeta u obrazovnim programima medijski tehničar i web dizajner, s posebnim zanimanjem za zvuk, animaciju, medijske projekte i web sadržaje. U školi vodi Mulltimedijsku grupu te provodi projekte vezane uz poticanje medijske i digitalne pismenosti na svim razinama, napose projekte vezane uz razvoj filmske pismenosti.
U izlaganju primjera dobre prakse bit će predstavljene aktivnosti koje Graditeljska škola Čakovec provodi s ciljem povećanja filmske pismenosti učenika i poticanja kritičkog promišljanja o filmskoj umjetnosti. Posebno ćemo istaknuti projekte „Razmišljam filmski“ i „Krupni plan“, u koje su uključeni učenici i nastavnici iz četiriju srednjih strukovnih škola.
Kroz ove projekte učenici ne samo da analiziraju filmska ostvarenja i produbljuju svoje razumijevanje filmske umjetnosti, već i razvijaju vlastite kreativne vještine sudjelujući u procesu filmskog stvaranja. Rezultat njihovog rada su zajednički i individualni filmski uradci. Projekt „Razmišljam filmski“ financiran je dvaput sredstvima nadležnog ministarstva: prvi put s iznosom od 15.000,00 kuna, a drugi put s 4.000,00 eura.
Osim školskih projekata, izlaganje će obuhvatiti suradnju s lokalnim kinoprikazivačem u okviru projekta „Kino za mlade“, koji također doprinosi razvoju filmske pismenosti među mladima.
Rad će predstaviti sudionike projekata i provedene aktivnosti, a završit ćemo projekcijom nagrađenog eksperimentalnog filma Savršena Instagram pitica. Ovaj film, koji je 2024. godine osvojio nagradu na Filmskoj reviji mladeži, dostupan je na platformi Digitalna filmska naSTAVa uz metodičke pripreme renomiranih hrvatskih filmskih edukatora.
Od igre do ovisnosti
Darija Benaković i Gorana Hasel
18. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačicama
Darija Benaković
stručna suradnica školska knjižničarka - savjetnica
Osnovna škola Mitnica, Vukovar
darijabe1@gmail.com
Do sada je stekla nešto više od 27 godina staža, dio kao prof. hrvatskoga jezika, a od 2012. radi u školskoj knjižnici. U zvanje stručne suradnice knjižničarke savjetnice napredovala je 2021. godine.
U školi provodi nekoliko projekata poticanja čitanja što smatra svojom najvažnijom zadaćom, a u novije vrijeme provodi sve više edukacija učenika o sigurnosti na internetu. Uređuje školsku mrežnu i facebook stranicu, te time osigurava veću vidljivost škole. Redovito sudjeluje u eTwinning i školskom Erasmus+ projektu, a eTwinnig projektom A sad - čitam! 2 je i koordinirala zajedno s kolegicom Zrinkom Jurić.
Do sada je mentorski vodila desetak pripravnika i studenata. Redovito održava predavanja na ŽSV. Članica je HMŠK, te članica predsjedništva MH Ogranka u Vukovaru.
Trenutno polazi četvrti semestar tečaja Hrvatskog znakovnog jezika. U knjižnici u kojoj radi stvorila je ozračje kreativnog, poticajnog mjesta za stvaranje novih ideja i suradnju.
Gorana Hasel
stručna suradnica knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Ivana Mažuranića u Vinkovcima
gorana.hasel@gmail.com
Trinaestogodišnje radno iskustvo stekla je kao učiteljica hrvatskog jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi te kao knjižničarka u narodnoj i školskoj knjižnici. Vrlo uspješno surađuje s učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, ostalim radnim kolegama te predstavnicima šireg okružja škole. Veliku pozornost posvećuje poticanju čitanja, organizirajući i pripremajući učenike za natjecanja te vrste i upriličujući susrete s književnicima, a i sustavno radi s učenicima s teškoćama u čitanju. S djecom sudjeluje na brojnim likovnim i literarnim natječajima, kako školskim, državnim, tako i međunarodnim projektima, humanitarnim akcijama te Erasmus i eTwinning projektima. Redovito se stručno usavršava, objavljuje stručne članke, izlaže na županijskim, međužupanijskim i državnim stručnim skupovima, a u svom radu koristi suvremene metode i tehnologije.
Cilj predavanja
Upoznati učitelje s pojmom ovisnosti o videoigrama, aplikacijama i ekranima, njezinim glavnim obilježjima, utjecajem na učenike te pružiti smjernice za prepoznavanje problema i preventivne mjere u školskom okruženju.
Sadržaj predavanja
Definiranjem i upoznavanjem s obilježjima pojma ovisnosti o videoigrama, aplikacijama i ekranima sudionike ćemo upoznati s razlikama intenzivnog igranja i simptomima stvarne ovisnosti. Učiteljima i stručnim suradnicima ponuditi preporuke za rad s učenicima kako bi pozitivnim pristupom videoigrama ukazali učenicima na potencijalne opasnosti s kojima se mogu susresti. Također ćemo objasniti na koje sve načine možemo preventivno djelovati te ponuditi literaturu koja nam može pomoći u radu s djecom na ovu temu, kako u razrednoj, tako i u predmetnoj nastavi.
Zaključak
Predavanje naglašava važnost pravovremenog prepoznavanja problema i primjene preventivnih mjera. Učitelji i stručni suradnici, kroz suradnju s roditeljima i stručnjacima, mogu značajno doprinijeti stvaranju zdravih digitalnih navika kod učenika.
Serija radionica Kroz tuđe oči: osnaživanje slike o sebi kod djevojčica = primjer dobre prakse
Ana Šebo Glibušić
20. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Ana Šebo Glibušić
stručnia suradnica školska knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek
ana.sebo.os@gmail.com
Ukupno 18 godina staža u dvije osnovne škole kao stručna suradnica knjižničarka (i učiteljica Hrvatske nastave u Švicarskoj), a u zvanju sam mentorice od 2018. Uključena sam u niz međunarodnih, nacionalnih i lokalnih projekata, dok istovremeno razvijam vlastite (medijska skupina, međugeneracijsko čitanje, obiteljsko animiranje čitanja, noć u knjižnici, fotonatječaj, učenička deklaracija o vršnjačkom internetskom nenasilju, osnaživanje slike o sebi, poticanje darovitosti itd.). Trudim se njegovati inovativni pristup radu i suvremene oblike rada, uz kontinuiranu potragu za novim načinima učenja i razvoja ljubavi prema knjizi/čitanju. Ulažem napore u upravljanje društvenim mrežama Knjižnice (stvarajući kvalitetne sadržaje za iste) i školskom mrežnom stranicom te oblikujem objave za medije, čime doprinosim izgradnji prepoznatljivog identiteta Škole. Odgovorno radim na poslovima administracije natjecanja, provedbe Nacionalnih ispita i opremanja udžbenicima, te svime time dajem svoj doprinos funkcioniranju Škole na visokoj razini. Uključena sam u pozadinske procese velikog broja školskih projekta - idejama i znanjima, vizualom za društvene mreže i materijalima za medije. Žena, majka, knjižničarka.
Željela bih kroz primjer dobre prakse progovoriti o osvježenoj ulozi školske knjižnice u promicanju medijske pismenosti, društvenim mijenama vezanim uz količinu nekvalitetnih i obmanjujućih informacija na mreži, provođenju projekta Svoja, osnaživanju slike o sebi kod djevojčica te potpori mentalnom razvoju i zdravlja učenika. Medijska pismenost postala je nezaobilazna vještina za svakog pojedinca, s obzirom na ogromnu količinu (dez)informacija koje svakodnevno primamo putem interneta, društvenih mreža i tradicionalnih medija, ključno je znati prepoznati istinu od manipulacije, a tu mi kao informacijski i obrazovni stručnjaci moramo pronaći svoju odgovornost i ulogu.
Jedan od najvećih izazova modernog digitalnog doba su lažne vijesti (fake news). One su često senzacionalističke, namjerno obmanjujuće i šire se brzo, pogotovo na društvenim mrežama. Njihova svrha može biti politička propaganda, financijska dobit ili jednostavno dezinformacija. Medijski pismeni građani znaju provjeriti izvore informacija, analizirati kontekst i prepoznati manipulativne tehnike poput clickbaita i izvrtanja činjenica.
Osim lažnih vijesti, prisutna je i pojava lažnih načina života koji se promoviraju na društvenim mrežama. Influenceri i javne osobe često prikazuju idealizirane verzije svojih života, stvarajući nerealna očekivanja o bogatstvu, ljepoti i sreći. To može negativno utjecati na mentalno zdravlje, osobito mladih, stvarajući osjećaj manje vrijednosti i nezadovoljstva vlastitim životom. Medijska pismenost pomaže u razumijevanju da društvene mreže često nisu odraz stvarnosti, već pažljivo konstruirane slike.
Razvijanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti kao cjeloživotnih kompetencija važno je za zaštitu od manipulacije i donošenje informiranih odluka. Samo kroz obrazovanje i svijest možemo izgraditi društvo koje je otpornije na dezinformacije i pritiske nerealnih standarda. Tu školska knjižnica prepoznaje važnost uključivanja u i kvalitetu projekta Goethe-Instituta SVOJA. Projekt SVOJA usmjeren je na osvještavanje društvenih stereotipa, rodne ravnopravnosti te prava žena u raznim aspektima života, uključujući obrazovanje, umjetnost, medije i ekonomiju. Kroz različite formate (panel diskusije, izložbe, radionice i digitalni sadržaj) pruža platformu za razgovor i razmjenu iskustava. Jedan od ključnih ciljeva projekta je jačanje svijesti o važnosti individualne slobode i autentičnosti.
Poseban je fokus našoj školi tako stavljen je na učenice 6. r., kroz seriju radionica, kojima je za cilj pomoći djevojčicama razviti kritičko razmišljanje o rodnim ulogama i društvenim normama. Isto tako, osvijestiti istu generaciju za online kampanje koje putem društvenih mreža promiču ženske priče, citate i iskustva kako bi se potaknula šira rasprava - o ravnopravnosti, raznolikosti i slobodi izražavanja. Školska knjižnica tako postaje prostor u kojem mladi razvijaju pozitivnu sliku o sebi, uče kako se nositi s društvenim očekivanjima i pronalaze inspiraciju kroz priče snažnih pojedinaca. U suvremenom društvu, u kojem su lažne vijesti i idealizirane slike stvarnosti sveprisutne, knjižnica postaje sigurno mjesto za učenje, istraživanje i razvoj svijesti o važnim društvenim pitanjima.
Predstavljena radionica rezultat je promišljanja školske knjižnice o mentalnom zdravlju učenika, koje je ujedno i jedno je od ključnih pitanja suvremenog obrazovanja. Školska knjižnica može pružiti podršku kroz dostupnost knjiga i resursa o emocionalnom razvoju, samopomoći i suočavanju sa stresom. Također, organiziranjem radionica o mentalnom zdravlju, vođenih čitanja i razgovora o emocijama, može biti sigurno mjesto za dijalog i izražavanje osjećaja. U konačnici, školska knjižnica nije samo „prostor“ - ona je centar kritičkog mišljenja, osnaživanja mladih i zaštite njihovog mentalnog zdravlja. Kroz promicanje medijske pismenosti, sudjelovanje u projektima poput SVOJA i pružanjem mentalne podrške učenicima, ona aktivno sudjeluje u oblikovanju budućih generacija odgovornih i informiranih građana.
LEAD - Online projekt: Digitalni alati za sprječavanje i suzbijanje govora mržnje na internetu
Marija Bratonja i Željka Geto
21. ožujka 2025. godine u 9 sati
#DMIP2025
O predavačicama
Marija Bratonja
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Ekonomska škola Vukovar
marija.batonja@skole.hr
Ja sam Marija Bratonja, diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti (Filozofski fakultet Osijek), zaposlena kao stručna suradnica školska knjižničarka u Ekonomskoj školi Vukovar 18 godina. Četiri puta sam bila dobitnica nagrade za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike Ministarstva znanosti i obrazovanja te 2023. godišnje nagrade “Višnja Šeta” za poseban doprinos školskom knjižničarstvu. Sudjelovala sam u raznim projektima, školskim, državnim i međunarodnim, a posebno sam ponosna na projekt Škole različitih jednakosti u kojem smo uspjeli odlično opremiti našu školsku knjižnicu. Godinama mentoriram učenike u kvizu znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda, odnosno Mreža čitanja, a već petu godinu sudjelujemo i u projektu Lektira na mreži. Najviše pažnje i vremena posvećujem poticanju čitanja te razvoju medijske, informacijske i digitalne pismenosti te kritičkog mišljenja kod naših učenika. Od prošle školske godine kolegica Željka Geto i ja vodimo državni projekt DIGI online hackathon, a s učenicima sudjelujem i u projektima Svoja i Budi internet genijalac. Od 2009. godine uređujem internetsku, Facebook i Instagram stranicu škole te YouTube kanal, a od 2022. Godine uređujem i Digitalni godišnjak školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije. Redovito se stručno usavršavam na mnogim državnim i međunarodnim edukacijama, a često držim predavanja i radionice na Županijskom stručnom vijeću školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije. Pišem članke za Brickzine, online magazin Gradske knjižnica Rijeka o čitanju od najranije dobi, slikovnicama i dječjim knjigama, surađujem s Roots centrom za održivi obiteljski život kao voditeljica šumskih radionica za djecu. Mama sam troje klinaca što me potaknulo da počnem pisati o čitanju, slikovnicama i dječjim knjigama pa tako u slobodno vrijeme (kojeg baš i nemam) vodim blog, Facebook i Instagram stranicu Mali čitači.
Željka Geto
stručna suradnica školska knjižničarka
Ekonomska škola Vukovar
zeljka.geto@skole.hr
Rođena u Osijeku, 5. 11. 1986. godine gdje završavam svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje II. (jezična) gimnazija.
Po struci magistra kulturologije smjera knjižničarstvo po čuvenju vječni sanjar, obožavatelj i štovatelj riječi i izražavanja kao i tražitelj smisla i pravice.
Od 2015. godine zaposlena sam kao stručna suradnica školska knjižničarka te započinjem svoju knjižničarsku avanturu. Osim u srednjoj školi imala sam priliku raditi i kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Lovas čime sam samo obogatila svoje iskustvo rada s " malima" i "velikima". Dobitnica sam nagrade MZO - a za jednu od najuspješnijih odgojno - obrazovnih djelatnica u 2020./2021.Trenutno radim na pola radnoga vremena kao školska knjižničarka u Ekonomskoj školi Vukovar, a drugih pola kao ljudskopravašica i koordinatorica na europskim projektima u Centru za mir, nenasilja i ljudska prava – Osijek koji su povezani sa obrazovanjem i srednjoškolskom populacijom. Za projekt BeWEEN – Be well and green when digital koji sam koordinirala, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava dobio je Europsku nagradu za inovativno podučavanje – EITA 2024. (The European Innovative Teaching Award) kojom se nagrađuju iznimni projekti i nastavne prakse u sklopu Erasmus + programa od strane Europske komisije.
Kroz svoj rad u školi sudjelujem na mnogim projektima i programima promicanja čitanja i pismenosti kao što su projekti HMŠK- a : Mreža čitanja, Lektira na mreži, HČD - Minuta za čitanje, ciklusi radionica o digitalnoj pismenosti, Noć knjige, Mjesec hrvatske knjige, a sad već drugu godinu za redom, s kolegicom Bratonjom, vodim projekt DIGI online hackathon. Sudjelovala sam i na mnogim EU i međunarodnim projektima kao što su Škole jednakih različitosti i In EDU Hackathon. Veliki sam pobornik medijskog i digitalnog opismenjivanja te mi je i to veliko područje interesa kao i razvijanje svijesti o utjecaju digitalnih tehnologija na mentalno zdravlje mladih. Trenutni interes mi je tema online rodno uvjetovanog nasilja i edukacija mladih na tu temu.
Urednica sam školskog godišnjaka, svih društvenim mreža i mrežne stranice škole. Nastojim se redovno stručno usavršavati i biti u korak sa svim čudesima tehnologije koja se rapidno razvija. S obzirom da radim u dva sektora, tražim načine da ih isprepletem, da se dodatno educiram te uključim nastavnike i stručne suradnike u projekte i edukacije kojima mogu obogatiti svoj rad u školi.
Predstavit ćemo projekt LEAD Online, koji za cilj ima ojačati kritičko mišljenje i vještine digitalne i medijske pismenosti kod mladih, učitelja, novinara i aktivista društvenih medija kao način borbe protiv govora mržnje na internetu te osnažiti ih da postanu nositelji promjena. Projekt je otvorio prostor za dijalog o govoru mržnje i promicanju stavova i ponašanja koji poštuju ljudska prava i vrijednosti.
U sklopu spomenutog projekta nastao je digitalni alat za samoprocjenu govora mržnje, pomoću kojeg se može procijeniti vlastita razina svijesti o govoru mržnje na internetu, prepoznati sadržaj prepun mržnje, detektirati žrtve i počinitelje, razumjeti utjecaj mržnje izražene na internetu prema ljudima te naučiti kako odgovoriti na sadržaj pun mržnje.
Također, u sklopu projekta razvijena je i HateOut igra – online igra uloga koja će vam pomoći da bolje razumijete online govor mržnje. Igra je koncipirana tako da igranjem preuzimate ulogu člana zajednice koji se suočava s raznim incidentima i stvarnim životnim scenarijima online govora mržnje, te na taj način učite biti kritičniji prema učincima govora mržnje na internetu.
Kako kritički analizirati medijske sadržaje - praktični primjeri za rad knjižničara
Jasenka Marmilić
24. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Jasenka Marmilić
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Antuna Mihanovića Petrovsko i Osnovna škola Side Košutić Radoboj
jasenka.mar@gmail.com
Jasenka Marmilić rođena je 18. ožujka 1978. Nakon završene Gimnazije u Oroslavju 1996. godine upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu te stječe visoku stručnu spremu i stručno zvanje profesorica povijesti umjetnosti i komparativne književnosti. Nakon nekoliko godina rada kao profesorica povijesti umjetnosti u Srednjoj školi Zabok i Srednjoj školi Pregrada, dopunjuje svoje obrazovanje diplomom iz bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te 2007. godine stječe stručno zvanje diplomirani bibliotekar.
Radi u obrazovanju već 20 godina, a posljednjih 18 godina zaposlena je kao stručna suradnica knjižničarka u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko i OŠ Side Košutić Radoboj.
U veljači 2023. godine stječe stručno zvanje stručne suradnice knjižničarke mentorice. U listopadu 2023. dobiva nagradu Medijski Sokrat za najboljeg učitelja medijske pismenosti u osnovnoj školi te nagradu MZOM za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike u šk. god. 2022./23. Suautorica je priručnika Medijska pismenost za Hrvatski jezik od 5. – 8. razreda te autorica brojnih stručnih članaka. Redovito sudjeluje u radu Županijskog stručnog vijeća te izlaže na državnim i međunarodnim stručnim skupovima. Autorica je eTwinning projekta Knjiga je cool te voditeljica brojnih projekata za poticanje čitanja i medijske pismenosti.
Članica je Hrvatske mreže školskih knjižničara te dopredsjednica Kulturno-obrazovnog društva Side Košutić.
U radu s djecom trudi se poticati čitanje i ukazivati na važnost medijske i digitalne pismenosti. Promiče cjeloživotno učenje i nastoji sve što nauči primijeniti u svom radu.
U izlaganju ću u uvodnom dijelu kratko predstaviti priručnik Medijska pismenost za Hrvatski jezik od 5. do 8. razreda, kojemu sam jedna od suautorica. Priručnik je osmišljen kao podrška učiteljima hrvatskog jezika i knjižničarima u razvijanju kritičkog pristupa medijskim porukama kod učenika. Podijelit ću svoje iskustvo rada na priručniku, s posebnim naglaskom na četiri teme koje sam u priručniku obradila: Društvene mreže, Stereotipi i predrasude u medijima, Internet – medij svih medija i Supkulture u medijima. Detaljnije ću opisati navedene teme.
Cilj izlaganja je kolegama knjižničarima ponuditi konkretne scenarije poučavanja, izvore za rad te primjere aktivnosti koje mogu primijeniti u nastavi. Kroz praktične primjere pokazat ću kako ove teme mogu biti obrađene s učenicima, potičući ih na analizu, raspravu i kritičko promišljanje medijskih sadržaja.
Od sudionika očekujem konstruktivne primjedbe i povratne informacije o predloženim sadržajima, kao i motivaciju da u svom radu koriste priručnik te potiču učenike na savjesno i odgovorno korištenje medija.
Glazbeno-medijska pismenost
Ivana Rakonić Leskovar
25. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Ivana Rakonić Leskovar
stručna suradnica školska knjižničarka - savjetnica
Osnovna škola Dragutina Lermana, Brestovac
ivana.rakonic@gmail.com
Rođena 1984. godine u Požegi. Diplomirala 2007. godine na FFOS- u i stekla zvanje magistar knjižničarstva i profesor hrvatskog jezika i književnosti. Školska je knjižničarka u osnovnoj školi Dragutina Lermana u Brestovcu u stručnom zvanju savjetnice. Najbolja odgojno-obrazovna djelatnica za 2022. i 2023. godinu pri MZO. Aktivna u radu na eTwinning projektima od kojih je većina nagrađena Europskom oznakom kvalitete. U školskoj knjižnici osjeća se kao u vlastitom domu i posao ju veseli te smatra da ne smijemo biti usredotočeni samo na posao, pa zato ima puno hobija. Voli: rad s učenicima, organiziranost, iskrenost i kreativnost, a ne voli: timski rad, neodgovorno ponašanje i putovanja.
Medijska pismenost u kontekstu glazbe omogućava učenicima razvijanje kritičkog pristupa glazbenim sadržajima, te razumijevanje kako mediji oblikuju naš ukus glazbenih žanrova, jer je učenike važno podučiti kako možemo koristiti glazbu kao alat za osobnu i društvenu izražajnost. Vrlo je važno omogućiti učenicima kritičko konzumiranje glazbenih sadržaja kako bi bili educirani analizirati sadržaj glazbenih spotova, pjesama, tekstova i glazbenih izdanja s obzirom na poruke koje oni šalju. Način konzumacije glazbe uvelike se promijenio pojavom platformi poput YouTube-a, Spotify-a i drugih streaming servisa. Kroz navedene platforme, medijska pismenost postaje ključna za razumijevanje algoritamskih preporuka, promocije i pristupa glazbi, a društvene mreže sve više postaju glavne platforme za promociju glazbe. Medijska pismenost u glazbi omogućava nam bolje razumijevanje kako glazba i mediji zajedno oblikuju naš svijet, a kroz kritičko razmišljanje o medijima koji oblikuju glazbu, možemo aktivno sudjelovati u oblikovanju kulturnih i društvenih promjena, što uključuje razumjevanije kako glazbeni sadržaji oblikuju naše emocije, stavove i identitete, te kako možemo koristiti medije i glazbu za pozitivan društveni angažman. Uz predavanje o glazbeno-medijskoj pismenosti bit će prikazan i primjer iz prakse s obilježavanja Europskog dana jezika, a koji uključuje korelaciju stranih jezika, glazbe i medijske pismenosti.
U svijetu medija: od ankete do radionice
Dragica Pršo i Martina Červar
26. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
Ove su školske godine stručni suradnici Osnovne škole Monte Zaro (psihologinja, pedagog i knjižničarka) započeli cjelogodišnju suradnju o edukaciji medijske pismenosti učenika u školi. Zadnjih godina sustavno smo educirali učenike o cyberbullingu, pretraživanju i vrednovanju informacija, poštivanja pravila ponašanja na internetu i poštivanju autorskih prava. Svatko u svojoj domeni i opisu posla. Ove godine odlučili smo zajedno staviti naglasak na kvalitetno provođenje slobodnog vremena i upoznavanje s novim pojmovima s kojima se neki učenici još nisu susreli. Suradnja je krenula s provođenjem ankete "U svijetu medija" za vrijeme Mjeseca borbe protiv ovisnosti od 5. - 8. razreda. Rezultati ankete predstavljeni su na Učiteljskom vijeću i Vijeću roditelja.
Glavni cilj ankete je ispitivanje korištenja elektroničkih uređaja i društvenih mreža kod učenika te poznavanje novih pojmova poput catfishinga, clickbaita i prikrivenog oglašavanja. Prema rezultatima ankete realizirane su i radionice s učenicima u svrhu upoznavanja s navedenim pojmovima.
Ostali ciljevi ispitivanja su poticanje učenika na razmišljanje o alternativnim aktivnostima provođenja slobodnog vremena, uvođenje zdravijih životnih navika, razmišljanje o mentalnom i fizičkom zdravlju, ali i edukacija o načinima prijavljivanja elektroničkog nasilja.
Sudionici webinara bit će upoznati sa sadržajem anketnih pitanja, rezultatima i s materijalima radionica koje su realizirane temeljem tih istih rezultata.
Područje informacijske pismenosti u odgojno-obrazovnom radu školskog knjižničara
Ksenija Sobotinčić Štropin i Nensi Čargonja Košuta
28. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačicama
Ksenija Sobotinčić Štropin
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Klana i Osnovna škola Pećine
ksenija.stropin@gmail.com
Rođena u Rijeci 1977. g. Magistra bibliotekarstva i profesorica Hrvatskog jezika i književnosti s posebnim interesom za medijsku, informacijsku i digitalnu pismenost, građanski odgoj i obrazovanje, emocionalnu pismenost te glazbenu kulturu – ima glazbeno obrazovanje, završila je Srednju glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci.
Radi kao stručna suradnica knjižničarka u OŠ Pećine u Rijeci i OŠ „Klana“ u Klani. Promovirana je u zvanje stručnog suradnika mentora 2023. godine.
Završila je edukaciju za voditeljicu programa Građanskog odgoja i obrazovanja te program redovito provodi u OŠ Pećine i OŠ „Klana“ od 2017. godine.
Znanja iz područja emocionalne pismenosti stekla je na strukturiranim tečajevima u Ljubljani Developing Emotional Intelligence (2023.) i Teaching Character - positive psychology for every teacher (2024.) u sklopu Erasmus+ akreditacije u OŠ Pećine.
Znanja iz područja digitalne pismenosti stekla je sudjelujući na IRIM-ovim edukacijama: STEM u zajednici i Umjetna inteligencija u STEM edukaciji.
Mentorica je učenicima na mnogim natjecanjima i projektima kao što su Čitanjem do zvijezda, Digitalni inovacijski inkubator, Croatian makers liga, Čitanje naglas, Čitanje ne poznaje granice, Naša mala knjižnica, Čitanjem do sebe, Lidrano i dr.
Voditeljica je školskog čitateljskog kluba i iznannastavne aktivnosti Mladi knjižničari te provodi školske projekte Medijska pismenost u školskoj knjižnici, Revolucija digitalne pismenosti i Dotakni priču.
Pri provođenju odgojno-obrazovnog rada u školskoj knjižnici osobitu pažnju posvećuje aktivnostima poticanja čitanja te aktivnostima na temu medijske, informacijske, građanske, digitalne i emocionalne pismenosti, o čemu redovito izvještava na službenim mrežnim stranicama obiju škola u kojima radi.
Sudjeluje na stručnim skupovima knjižničara kao izlagačica raznih tema iz područja knjižničarstva.
Autorica je objavljene pjesmarice „Četiri godišnja doba“.
Članica je stručnih knjižničarskih udruga Knjižničarsko društvo Rijeka te Hrvatska mreža školskih knjižničara.
Nensi Čargonja Košuta
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Srdoči
nensi.kosuta@gmail.com
Rođena u Rijeci 1983. g.
Temeljnom strukom profesorica Hrvatskog jezika i književnosti s osobitim interesom za dijalektologiju i usmenu književnost Hrvatskog primorja. Od početka svog radnog vijeka u osnovnoj školi, 2009. godine, paralelno sudjeluje i na znanstvenim skupovima kao izlagačica raznih tema iz navedenog područja.
Po završetku studija knjižničarstva u Zagrebu 2011. „okreće“ se knjižničarskim temama te iste često povezuje s bazičnom strukom i interesima, o čemu nerijetko izvještava i javno putem raznih kanala: od mrežne stranice škole i objava na društvenim mrežama do članaka i stručnih radova na Školskom portalu, u Školskim novinama i stručnim knjižničarskom časopisu Knjižničar/Knjižničarka Knjižničarskog društva Rijeka, čijom je i članicom predsjedništva za mandatno razdoblje od 2022. do 2024.
U svom svakodnevnom radu osobitu pažnju posvećuje aktivnostima poticanja čitanja, zavičajnim temama i očuvanju tradicije, a u posljednje vrijeme u radu s učenicima intenzivnije se bavi i digitalnom i medijskom pismenošću, što će biti vidljivo iz prezentacije.
Mentorica je učenicima na brojnim čitalačkim natjecanjima i projektima u kojima škola sudjeluje kontinuirano posljednjih deset godina, poput: Čitanjem do zvijezda, Čitajmo zajedno, čitajmo naglas – zaboravljene knjige, Naša mala knjižnica te u eTw projektu „Uz čitanje riječi rastu“ za koji je lani osvojila i oznake nacionalne te EU kvalitete.
Redovito mentorira učenike i u projektima i natječanjima koji njeguju čakavski govor i izričaj: ČA u versin, riči i pinelu, Čakavčići pul Ronjgi te natječaju Darovani Katedre Čakavskog sabora Grobnik, ali i na Haiku natječaju OŠ Vežica te na Lidranu.
Od autorskih projekata u školi pokretač je, danas tradicionalnog programa, „Advent u knjižnici“ te projekata „Božić po starinski“ i „Vazanj po nekadajnju“, s kojima od ove školske godine, po pozivu, gostuje i u susjednim gradskim školama.
Devetu godinu zaredom mentorira i provodi (svake godine novi) autorski školski projekt koji redovito biva predstavljen na natječaju Stvarajmo e-kreativno (HUŠK), a na kojem su digitalni radovi učenika čak četiri puta izabrani za najbolje u državi.
Uz navedeno, urednica je, lektorica i akcentuatorica nekoliko izdanja riječkih čakavskih autora te aktivna članica Katedre Čakavskog sabora Grobnik i stručnih knjižničarskih udruga Knjižničarskog društva Rijeka, Hrvatske udruge školskih knjižničara te Hrvatske mreže školskih knjižničara.
Koautorica je i monografije „Povijest školstva na Srdočima: II. dio (2000.-2018.), a 2022. promovirana je u zvanje stručnog suradnika mentora.
Informacijska pismenost važan je faktor razvoja u knjižničnoj djelatnosti te neizostavno područje u sklopu odgojno-obrazovnog rada školskog knjižničara. Implementacija informacijske pismenosti u sve segmente odgoja i obrazovanja neophodna je kako bi učenici na vrijeme mogli razviti vještine informacijske pismenosti koje će im biti od velike koristiti u akademskom, društvenom, poslovnom i svakodnevnom životu.
Predavanjem će se predstaviti teorijski koncepti i modeli informacijske pismenosti te raznovrsni praktični primjeri implementacije informacijske pismenosti u odgojno-obrazovne procese u školskoj knjižnici.
Cilj predavanja je prikaz korisnosti, primjenjivosti i relevantnosti informacijskog opismenjavanja učenika tijekom odgojno-obrazovnog rada u školskoj knjižnici te uvid u aktivnosti promoviranja informacijske pismenosti u cilju unaprjeđenja knjižničnih usluga.
Sudionici će dobiti uvid u teoretske koncepte i modele informacijske pismenosti te će se upoznati s raznovrsnim mogućnostima primjene informacijske pismenosti u odgojno-obrazovnom radu u školskoj knjižnici.
Šapti, trnci i opuštanje: umirujuća moć ASMR-a
Martina Plaščak
31. ožujka 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Martina Plaščak
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Strojarska tehnička škola Osijek
martina.plascak@skole.hr
Martina Plaščak po zvanju informatologinja, a zanimanju knjižničarka u Knjižnici Strojarske tehničke škole Osijek. Napredovala je u mentoricu 2022. godine, a 2023. je dobila nagradu MZO i postala "505 s crtom".
Učlanjena je u Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema još od studija, kao i u Hrvatsko čitateljsko društvo, a u Hrvatskom knjižničarskom društvu je od 2024. predsjednica Komisije za srednjoškolske knjižnice te predsjednica Stručnog odbora. Hrvatskoj mreži školskih knjižničara pridružuje se 2021. godine nakon pozitivnih iskustava po pozivu na održavanje radionice na Prvim danima medijske pismenosti. S učenicima sudjeluje u projektima Lektira na mreži i Mreža čitanja te je dio voditeljskog tima projekta Link Quest. Pri HMŠK, također, održava i edukaciju Dekodirajmo podatke.
Tijekom studija razvija interes za informacijske i komunikacijske tehnologije koje su joj glavni interes zanimanja i danas. Nezamjenjiv je IKT stručnjak u školi koji svakodnevnim edukacijama nastoji razviti informacijsku pismenost učenika i učvrstiti istu u školskih kolega, ali i knjižničara. Administratorske aktivnosti u školi joj dopuštaju i veću promocijsku aktivnost školskog knjižničarstva koju maksimalno koristi po dostupnom vremenu. Pored uređivanja školske mrežne stranice kao i društvenih profila, sudjeluje u uređivanju i mrežne stranice SSKSŠ OBŽ-a i njihova zbornika.
Osim članstava u spomenutim stručnim udrugama, član je i Kluba Titan Atlas iz Osijeka posvećenom znanstveno-fantastičnoj i fantazijskoj literaturi i umjetnosti te društvenim igrama s ciljem edukacije i promicanja znanstveno fantastične i fantazijske kulture u Osijeku i Hrvatskoj. Istu pokušava prenijeti i na učenike te kolegice i kolege kako bi razvijali maštu i kreativnost, socijalno ponašanje i zabavu bez tehnologija kojima su svakodnevno okruženi, a koje nedovoljno razvijaju i kojima su zakinuti odgojem i obrazovanjem u školi.
Sažetak
U svom izlaganju pokazat ću kako ASMR (autonomni senzorni meridijanski odgovor) može djelovati kao moćan alat za podršku mentalnom zdravlju. Objasnit ću osnovne principe ASMR-a, kako se koristi kroz razne audiovizualne sadržaje te zašto ga sve više ljudi voli. Kroz praktične primjere prikazat ću vrste ASMR podražaja poput šaptanja, nježnih zvukova i vizualnih poticaja te kako oni mogu pomoći u smanjenju stresa, anksioznosti i poticanju opuštanja.
Cilj izlaganja/radionice
Cilj je podići svijest o potencijalu ASMR-a kao alatu za smirenje i bolju koncentraciju, ponuditi stručno objašnjenje o njegovim prednostima i ograničenjima te educirati sudionike kako prepoznati i koristiti ASMR sadržaje u praksi.
Očekivanja od sudionika
Od sudionika se očekuje otvorenost za novu temu i spremnost na interakciju. Preporučuje se donošenje slušalica za praktični dio gdje će se isprobavati različiti ASMR sadržaji. Cilj je potaknuti raspravu o tome kako integrirati ovakve tehnike u svakodnevni život i obrazovni proces.
Demistifikacija autorskih prava
Bojan Lazić i Vojislav Đuračković
31. ožujka 2025. godine u 11:30 sati
#DMIP2025
O predavačima
Bojan Lazić
stručni suradnik školski knjižničar - savjetnik
Osnovna škola Negoslavci
lazic.bojan@skole.hr
Bojan Lazić je stručni suradnik knjižničar već 16 godina, a od 2023. u zvanju savjetnika. Područja od posebnog interesa su mu razvoj knjižničnih zbirki, razvoj ljubavi prema knjizi i čitanju različitim projektnim i drugim aktivnostima, uz uporabu IKT-a u radu s učenicima te odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Aktivan je član strukovnih udruga DKSBS, HUŠK i HMŠK u kojem je i član Upravnog odbora. Aktivno je sudjelovao u snimanju video lekcija tijekom pandemije kad ih je snimio ukupno 60 te uredio 131 drugim kolegicama i kolegama. Nagrađen je godišnjom nagradom MZOM šest puta. Aktivnim sudjelovanjem na konferencijama i drugim oblicima stručnog usavršavanja aktivno doprinosi školskom knjižničarstvu, hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, ali i svojoj zajednici. Autor je nekoliko stručnih i znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima. Koordinator je Erasmus+ projekata u svojoj školi.
Vojislav Đuračković
učitelj matematike - savjetnik
Osnovna škola Negoslavci
Vojislav Đuračković je učitelj matematike već 12 godina, a od 2024. godine je u zvanju savjetnika. Područja od posebnog interesa su mu suvremena nastavna praksa te primjena IKT-a u nastavnom procesu. Član je HMD-a (Hrvatsko matematičko društvo) te Udruge matematičara Osijek. Nagrađen je godišnjom nagradom MZOM tri puta. Nositelj je i koordinator nekoliko eTwinning i drugih školskih projekata. Aktivno sudjeluje na raznim stručnim skupovima i konferencijama u zemlji i inozemstvu i rado dijeli primjere dobre prakse sa sustručnjacima. Autor je nekoliko stručnih i znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima. Aktivni je sudionik Erasmus+ projekata u svojoj školi.
Predavanje će na jednom mjestu sažeti pitanje autorskih prava temeljeno na zakonskim odredbama te važećim podzakonskim, stručnim i znanstvenim propisima, upotpunjeno pravilima akademske čestitosti. Obradit će, uz to, i pitanje Creative Commons licencija i njihovu praktičnu primjenu u pisanju stručnih i znanstvenih radova te drugih pisanih djela, što će se temeljiti na promišljanju autora izlaganja o mogućim rješenjima tijekom nailaska na nedoumice i prepreke kako u svakodnevnoj praksi, tako i u iznimnim situacijama. Poseban osvrt dat će na konkretnim primjerima koji su ih doveli do promišljanja o načinu uporabe tuđih djela u obrazovne svrhe. Izlaganje je namijenjeno svima koji se bave ili se žele baviti pisanjem znanstvenih i stručnih djela različitog opsega i vrste.
Kritička medijska pismenost i obrazovanje za društvenu pravdu
Mona Othman
2. travnja 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačici
Mona Othman
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Osnovna škola Ivana Rabljanina Rab
munaothman@gmail.com
Mona Othman rođena je 1985. godine u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i bohemistiku te bibliotekarstvo. U sustavu obrazovanja radi od 2010. godine, prvo kao nastavnica hrvatskog jezika, a od 2012. godine kao školska knjižničarka u osnovnoj školi na otoku Rabu. Tijekom svog rada uspješno je vodila brojne školske projekte poticanja čitanja i razvoja socio-emocionalnih vještina te medijske i informacijske pismenosti. Posljednjih godina posebno je zanimaju teme vezane uz biblioterapijski rad s učenicima u školskoj knjižnici te čitalačka, informacijska i medijska pismenost u kontekstu društveno odgovornog obrazovanja. U zvanje stručne suradnice mentorice promovirana je 2023. godine. Objavljuje stručne radove i primjere dobre prakse te sudjeluje i izlaže na županijskim i državnim stručnim skupovima. Aktivna je članica strukovnih udruga HMŠK, HKD i Hrvatskog čitateljskog društva.
Na početku izlaganja analizirat će se suvremeni koncepti kritičke medijske i informacijske pismenosti s osvrtom na prevladavajuće pristupe i prakse u hrvatskim školama i (školsko)knjižničarskoj zajednici.
Cilj je ovoga interaktivnog predavanja uvidjeti na koje načine naša, odnosno kritička medijska pismenost knjižničara i učitelja utječe na dimenzije, teme i sadržaje medijske pismenosti kojima dajemo prednost u našem poučavanju. Kratkom analizom medijske reprezentacije aktualnih događanja razmotrit će se kako kritičku medijsku pismenost koristiti kao jedan od važnih alata u obrazovanju za društvenu pravdu, odnosno interkulturalizam, ljudska prava, solidarnost i empatiju. S obzirom na to da je izlaganje zamišljeno kao interaktivno, odnosno razmjena iskustva, razmišljanja i stavova školskih knjižničara, razmotrit će se i izazovi s kojima se školski knjižničari susreću ili mogu susreti prilikom poučavanja kritičke medijske i informacijske pismenosti. Od sudionika se očekuje aktivno sudjelovanje u drugom dijelu predavanja u smislu rješavanja kratkih upitnika s ciljem razmjene ideja, iskustva i stavova.
Influenceri - koliko su utjecajnici utjecajni?
Martina Vujnović
2. travnja 2025. godine u 11:30 sati
#DMIP2025
O predavačici
Martina Vujnović
stručna suradnica školska knjižničarka - mentorica
Srednja strukovna škola kralja Zvonimira Knin
martina.vujnovic@skole.hr
Martina Vujnović, stručna suradnica knjižničarka u Srednjoj strukovnoj školi kralja Zvonimira u Kninu. Osnovnu i srednju školu završava u Gospiću. Nakon završenog stručnog studija ekonomije, upisuje knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Nakon završenog diplomskog studija knjižničarstva, stiče titulu magistre knjižničarstva 2016. te iste godine seli se u Knin i tamo započinje rad u struci na zamjenama u nekoliko osnovnih škola. Od 2018. zaposlena je za stalno na sadašnjem radnom mjestu u Srednjoj strukovnoj školi kralja Zvonimira u Kninu. Godine 2022. napreduje u zvanje mentora, a 2018. godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij „Društvo znanja i prijenos informacija“. Prisustvuje i izlaže na stručnim skupovima i konferencijama, organizira predavanja, kvizove i radionice te sudjeluje u radu gradskog čitateljskog kluba. Sudjeluje u mnogim projektima te je voditeljica nacionalnog projekta Hrvatske mreže školskih knjižničara „Mreža čitanja“. Članica je nekoliko strukovnih udruga, kao i tajnica Hrvatske mreže školskih knjižničara. Članica je i Komisije za srednjoškolske knjižnice i Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje pri Hrvatskom knjižničarskom društvu. Redovito se stručno usavršava u području knjižničarske struke, informacijske pismenosti, ali i pedagogije i psihologije. Osim stručnog poziva, honorarno radi i kao voditeljica na Hrvatskom radio Kninu.
Influencer (ili u hrvatskom standardnom jeziku utjecajnik) u svijetu društvenih medija digitalnog svijeta označava utjecajnu osobu koju prate mnogobrojni followeri (obožavatelji ili sljedbenici) na društvenim mrežama i ona je sposobna na neki način utjecati na njih. Danas mnogo mladih se poistovjećuje s njima i influencerstvo je posao kojim se žele baviti, no pokušat ćemo među mladima saznati i prikazati koliko zaista su oni utjecajni i je li mladi se u svim prigodama povode za njima. Također, prikazat će se da influenceri mogu biti pozitivan utjecaj i da putem njih možemo progovoriti o mnogim temama, no dotaknuti ćemo se i problema negativnog utjecaja koji je nažalost, kako se čini, puno rašireniji.
Učenje uz UI: kvizovi koji motiviraju i zabavljaju
Tanja Kolar Janković i Josip Strija
3. travnja 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačima
Tanja Kolar Janković
stručna suradnica školska knjižničarka
Tehnička škola Virovitica
tanja.kolar@skole.hr
Josip Strija
stručni suradnik školski knjižničar - savjetnik
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
josip.strija@skole.hr
Tanja Kolar Janković, prof. i dipl. knjiž., stručna suradnica školska knjižničarka u Tehničkoj školi Virovitica, i dr. sc. Josip Strija, viši knjižničar, stručni suradnik školski knjižničar savjetnik u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica, dugogodišnji su suradnici na projektima, edukacijama i istraživanjima. Zajednički održavaju izlaganja i radionice na stručnim skupovima, potičući i osnažujući kolege za korištenje novih digitalnih alata, posebice umjetne inteligencije u obrazovanju. Njihova ključna područja interesa uključuju medijsku i informacijsku pismenost u srednjim školama, primjenu digitalnih alata u nastavi, umjetnu inteligenciju u svakodnevnom radu školskih knjižnica te osmišljavanje inovativnih metoda za osnaživanje i edukaciju kolega. U svom radu ističu važnost interdisciplinarnog pristupa, digitalne transformacije obrazovanja i prilagodbe školskih knjižnica suvremenim izazovima.
Radionica "Učenje uz UI: kvizovi koji motiviraju i zabavljaju" pružit će sudionicima priliku istražiti mogućnosti dvaju modernih alata za izradu kvizova uz podršku umjetne inteligencije. Wooflash će biti predstavljen kao alat usmjeren na strukturirano učenje, omogućujući učinkovito ponavljanje gradiva, provjere znanja i detaljna testiranja. S druge strane, Quizizz će biti prikazan kao zabavna i interaktivna platforma, idealna za poticanje natjecateljskog duha i motivaciju učenika u neformalnim situacijama, poput aktivnosti u slobodno vrijeme ili dinamičnih učioničkih kvizova.
Na početku radionice sudionici će imati priliku isprobati pripremljene kvizove kako bi stekli uvid u osnovne funkcionalnosti oba alata. Nakon toga, kroz jasne i interaktivne upute, naučit će korak po korak kako izraditi vlastite kvizove koristeći umjetnu inteligenciju i bogate resurse koje nude platforme. Posebna pažnja posvetit će se praktičnoj primjeni ovih alata u obrazovanju, od formalnih testiranja do kreativnih načina poticanja angažmana i motivacije učenika.
Cilj radionice je sudionicima pružiti alate i ideje za implementaciju dinamičnih i interaktivnih metoda poučavanja. Razmjenom iskustava i analizom primjera iz prakse sudionici će steći vještine koje će im pomoći da učenicima omoguće aktivno, zabavno i učinkovito učenje uz primjenu umjetne inteligencije.
Suvremeno lice slikovnice
Tanja Radiković i Vera Fučko
3. travnja 2025. godine u 11:30 sati
#DMIP2025
O predavačicama
Tanja Radiković
stručna suradnica školska knjižničarka - savjetnica
Osnovna škola Ivanovec
tanja.radikovic@skole.hr
Tanja Radiković stručna je suradnica školska knjižničarka u zvanju savjetnika u Osnovnoj školi Ivanovec. Potpredsjednica je Hrvatske udruge školskih knjižničara i članica drugih stručnih udruga i vijeća. Pridruženi je član Sekcije za čitanje pri Hrvatskom knjižničarskom društvu. Redovito se stručno usavršava te izlaže na županijskim, međužupanijskim i državnim stručnim skupovima iz područja knjižničarstva i građanskog odgoja i obrazovanja, koji provodi kao izvannastavnu aktivnost u svojoj školi.
Provodi projekte poticanja čitanja za sve uzraste. Aktivni je član u organizaciji i jedan od koordinatora projekta Čitanjem do zvijezda od njegovih početaka, već 16 godina. Osim toga, u svom radu potiče kritičko promišljanje o pročitanome, vrednovanje izvora informacija i medijsku pismenost. Član je školskog Erasmus tima i Tima za samovrednovanje. Uređuje školsku web i Facebook stranicu, urednica je školskog lista Ivančica. Piše za lokalne web portale i stručne časopise o događanjima koja organizira sama ili s kolegama u školi.
Vera Fučko
učiteljica razredne nastave
Osnovna škola Ivanovec
Moje ime je Vera Fučko. Učiteljica sam razredne nastave u Osnovnoj školi Ivanovec. Aktivno sudjelujem u više projekata, što vlastitih, što u suradnji sa nekim drugim organizacijama ili koordinatorima projekata.
Redovito se stručno usavršavam i izlažem na županijskim i državnim stručnim skupovima kao primjer dobre prakse, zajedno sa kolegicom Tanjom Radiković.
Pokrenule smo projekt Multimedijske slikovnice koja je narasla iz višegodišnje suradnje sa Tehničkom školom Čakovec. Trenutno uspješno surađujemo sa Graditeljskom školom Čakovec, sa prof. Ljiljanom Ille, koja nam pomaže u ostvarivanju naših ciljeva vezanih uz Multimedijsku slikovnicu ( digitaliziranje, slow motion i sl.).
Za izdavačku kuću Alfa izradila sam kurikulum za izvannastavnu aktivnost u razrednoj nastavi, pod nazivom „Maštom do slikovnice“,koja se nalazi na njihovim mrežnim stranicama, a prije više godina sam pripomogla pri izradi županijskog priručnika svojim fotografijama sa područja Međimurja, budući mi je fotografija hobi.
Imala sam i svoju vlastitu foto izložbu, a moje fotografije su pobjeđivale na regionalnim natječajima, npr. LAG Međimurski doli i bregi .
Godinama su moje priče za djecu bile objavljivane u dječjim časopisima: Smib, Radost, Prvi izbor, Tintilinić, a zahvaljujući tome, moje četiri priče su uvrštene u čitanke i radne bilježnice za razrednu nastavu, izdavačke kuće Školska knjiga.
Osim projekta Multimedijska slikovnica, sudjelujem i u projektu Naša mala knjižnica, a i u zajedničkom projektu sa našim lokalnim dječjim vrtićem u cilju približavanja djece školi i lakšoj i bezbolnijoj integraciji u nastavni proces.
Član sam školskog Erasmus tima, a razne vijesti vezane uz nastavu i aktivnosti objavljujem na našoj web stranici.
Predavanje će prikazati višegodišnji projekt naziva Multimedijska slikovnica koju učenici stvaraju s učiteljicom i knjižničarkom u klasičnom, ali i online obliku. Projekt predstavlja spoj kreativnosti, obrazovanja i tehnologije. U procesu stvaranja, djeca se uključuju u sve faze – od osmišljavanja priče, dizajniranja likova i scenarija, pa sve do izrade ilustracija i digitalne obrade. Slikovnice, osim što su izrađene u fizičkom obliku, kao tradicionalne knjige, izrađene su i digitalno, čime djeca razvijaju vještine rada s tehnologijom, poput korištenja računala, tableta ili aplikacija za izradu multimedijskog sadržaja.
Integracija i suradnja sa srednjom Graditeljskom školom Čakovec omogućava daljnji razvoj projekta. Srednjoškolci pomažu u tehničkom aspektu stvaranja, poput izrade crtića u tehnici stop-motion animacije temeljenih na slikovnici, koristeći i druge animacijske alate i aplikacije. Ovaj interaktivni proces potiče suradnju među različitim dobnim skupinama, promovira timski rad, a djeca stječu osnovne vještine digitalne pismenosti.
Cilj je povezati kreativne, obrazovne i tehnološke aspekte, što doprinosi razvoju novih kompetencija, potiče maštu te djeca kroz igru i suradnju stvaraju djelo koje ima obrazovni i kulturni značaj.
Razvijamo digitalne vještine s HMŠK-om: UI i školske knjižnice - prilike i izazovi
Tanja Kolar Janković i Josip Strija
4. travnja 2025. godine u 10 sati
#DMIP2025
O predavačima
Tanja Kolar Janković
stručna suradnica školska knjižničarka
Tehnička škola Virovitica
tanja.kolar@skole.hr
Josip Strija
stručni suradnik školski knjižničar - savjetnik
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
josip.strija@skole.hr
Pridružite nam se na predstavljanju rezultata istraživanja o korištenju umjetne inteligencije u školskim knjižnicama Republike Hrvatske.Istraživanje je otkrilo ključne izazove i potrebe knjižničara, poput dodatne edukacije, etičkih smjernica i prilagodbe tehnologije knjižničarskoj praksi.
Nakon uvoda, predstavit ćemo novi e-tečaj "Razvijamo digitalne vještine s HMŠK-om: UI i školske knjižnice - prilike i izazovi", osmišljen na temelju rezultata istraživanja, kako bi odgovorio na specifične potrebe i izazove s kojima se suočavaju školski knjižničari. Tečaj je namijenjen školskim knjižničarima, ali i svima koji žele unaprijediti svoje digitalne kompetencije i naučiti kako integrirati AI tehnologije u svakodnevne aktivnosti školskih knjižnica i svoj rad.
Tečaj će obuhvatiti nekoliko ključnih modula, uključujući i one o osnovnim konceptima, etičkim smjernicama i praktičnoj primjeni, digitalnim alatima za svakodnevni rad te praktične primjere i vježbe. Cilj e-tečaja je osnažiti knjižničare da postanu lideri digitalne transformacije u svojim školama, istovremeno pomažući u razvoju vještina učenika potrebnih za uspjeh u svijetu budućnosti. Tečaj nudi fleksibilnost kroz online pristup i interaktivne sadržaje, omogućujući knjižničarima da uče vlastitim tempom, uz podršku stručnjaka iz područja knjižničarstva i umjetne inteligencije.
Zbornik
Objavite svoj stručni rad u zborniku "Dani medijske i informacijske pismenosti s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara"!
Objavite svoj stručni rad u zborniku "Dani medijske i informacijske pismenosti s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara"!
Uredništvo zbornika DMIP
Tanja Kolar Janković
Tehnička škola Virovitica
Nataša Mesić Muharemi
Osnovna škola Darda
Martina Plaščak
Strojarska tehnička škola Osijek
mr. sc. Zorka Renić
Medicinska škola Bjelovar
dr. sc. Josip Strija
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Važno!
Radove za zbornik 2025. godine potrebno je poslati na e-adresu josip.strija@skole.hr
do 1. svibnja 2025. godine
Upute
prihvaćaju se stručni članci maksimalne duljine do 4000 riječi, a koji su temom i sadržajem vezani uz predavanje na stručnom skupu "Dani medijske i informacijske pismenosti s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara"
stručni rad mora imati sažetak maksimalne duljine do 100 riječi na hrvatskom i engleskom jeziku i do pet ključnih riječi na hrvatskom i engleskom jeziku poredanih abecedno, odvojenih zarezom.
tekst rada piše se slovima Times New Roman veličine 12, koristi se prored 1,5 te obostrano poravnanje.
na početku rada potrebno je navesti ime i prezime autora, ustanovu zaposlenja, službenu adresu elektroničke pošte autora te naslov na hrvatskom jeziku.
radovi se šalju u .doc ili .docx formatu, a u nazivu datoteke treba biti navedeno prezime prvoga autora i skraćeni naslov članka
poglavlja u radu numeriraju se arapskim brojkama; navodnici se stavljaju samo na izravne citate, ako ih ima, a naslovi knjiga, projekata i programa pišu se u kurzivu
radu se prilažu fotografije u .jpg formatu zadovoljavajuće rezolucije - mjesto fotografija mora biti označeno u dijelu teksta koji se odnosi na pojedinu sliku ili tablicu zajedno s opisom te je potrebno u zagradi navesti o kojoj je slici ili tablici riječ (npr. slika 1, tablica 1, vidi sliku 1, vidi tablicu 1)
grafički materijali šalju se kao odvojeni prilog imenovan rednim brojem sukladno mjestu na kojemu se pojavljuju u tekstu
izravne citate u tekstu treba koristiti štedljivo, i samo kad je neophodno iskazati neku misao riječima izvornog autora. Sve izravne citate autor treba prvo najaviti u narativnom dijelu teksta (treba pojasniti razloge izravnog navođenja) te po završetku citata prokomentirati odnosno pojasniti što je izvorni autor u tom citatu mislio reći
citate do 10-ak riječi treba navesti unutar teksta uobičajenim tipom slova i staviti u znakove navoda, a ako je citat opsežniji treba ga izdvojiti iz cjeline teksta kao poseban ulomak i staviti u navodnike bez ikakvog daljnjeg oblikovanja
bilješke se navode u tekstu prema pravilima, a po potrebi se koriste i objasnidbene bilješke kao podnožne bilješke (fusnote) za što se u tekstu dodaje brojka u superscriptu
pravila o korištenju bilježaka i citiranju literature potražite u uputama Vjesnika bibliotekara Hrvatske na poveznici.
Pridružite nam se!
Page updated
Report abuse