RADNI TEČAJ: Suvremene regenerativne metode u dentalnoj medicini primjenom tehnologije plazme obogaćene faktorima rasta


Datum održavanja: 8. travnja 2017. godine
Mjesto održavanja: Stomatološki fakultet, Gundulićeva 5, Zagreb
Organizator: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za oralnu kirurgiju
Voditelj: doc. dr. sc. Dragana Gabrić (dgabric@sfzg.hr)
Broj bodova (HKDM): 10
Cijena: 900 kn za doktore dentalne medicine
Poziv na broj: 5-03
Maksimalan broj polaznika: 20
Za prijavu i pregled ostalih progama trajne izobrazbe Stomatološkog fakulteta stisnite OVDJE
Izvedbeni program
PREDAVANJA
08.15-08.30 Prijava sudionika
08.30-8.45 Doc.dr.sc. Dragana Gabrić – Uvodna riječ
08.45-09.15 Doc.dr.sc. Dragana Gabrić – Suvremene spoznaje o regenerativnim tehnikama u biomedicini i uloga faktora rasta
09.15-9.45 Prof.dr.sc. Mato Sušić – Klinička primjena plazme obogaćene faktorima rasta (PRGF -  Plasma Rich in Growth Factors) u regenerativnim postupcima i prikazi slučajeva - oralna kirurgija i dentalna implantologija  
9.45-10.15 Prof.dr.sc. Vanja Vučićević Boras – Regenerativni potencijal i učinkovitost autolognih faktora rasta u liječenju najčešćih oralnih lezija – Jesmo li uspješni?
10.15-10.45 Dr.sc. Marko Granić – Prevencija i kirurško liječenje osteonekroza čeljusti primjenom plazme obogaćene faktorima rasta – protokol i klinički logaritmi
10.45-11.00 Pauza za kavu

RADNI DIO TEČAJA
11.00-12.30 Live-on operacija   Prof.dr.sc. Mato Sušić, dr.med.dent., specijalist oralne kirurgije – Podizanje dna maksilarnog sinusa tehnikom piezokirurgije uz primjenu plazme obogaćene faktorima rasta (PRGF- Plasma Rich in Growth Factors) i imedijatnu ugradnju dentalnog implantata (prisustvovanje u operacijskoj dvorani/asistiranje pri izvedbi kirurškog zahvata na pacijentu)- RAD NA PACIJENTU U TRAJANJU OD 2 SATA
12.00-13.30 Live-on operacija   Doc.dr.sc. Dragana Gabrić, dr.med.dent., specijalist oralne kirurgije  – Primjena autolognih faktora rasta u augmentacijskim tehnikama  koštanih defekata metodom plazme obogaćene faktorima rasta (PRGF- Plasma Rich in Growth Factors) (prisustvovanje u operacijskoj dvorani/asistiranje pri izvedbi kirurškog zahvata na pacijentu)- RAD NA PACIJENTU U TRAJANJU OD 2 SATA
12.00-13.30 Live-on operacija   Dr.sc. Marko Granić, dr.med.dent., specijalist oralne kirurgije  – Kirurško liječenje medikamentozno inducirane osteonekroze čeljusti regenerativnom metodom baziranoj na PRGF tehnologiji (prisustvovanje u operacijskoj dvorani/asistiranje pri izvedbi kirurškog zahvata na pacijentu)- RAD NA PACIJENTU U TRAJANJU OD 2 SATA
13.30-14.00 Pauza za ručak
14.00-14.30 Maja Barošević, bacc.ms., glavna sestra Kliničkog zavoda za oralnu kirurgiju – Priprema pacijenta, tehnike venepunkcije i pripremni klinički protokol PRGF-a (PRGF® -Endoret® Technology protokol)
14.30-16.00 Radionica -  Doc.dr.sc. Dragana Gabrić, Dr sc. Marko Granić, Maja Barošević, bacc.ms.,  Katarina Augustin, ms.  - RAD NA MODELU U TRAJANJU OD 2 SATA
1. Tehnike venepunkcije
2. Upoznavanje s centrifugama i centrifugiranje krvi
3. Frakcioniranje plazme (odjeljivanje frakcija F1 i F2)
4. Aktivacija faktora rasta i Plasmatherm
5. Priprema različitih klinički primjenjivih oblika PRGF-a za regenerativne tehnike
16.00-16.30 Rasprava, podjela diploma i završna riječ


Sažeci predavanja
Napredak u području suvremenih tehnika regenerativne medicine, započet sad već davne 1965. otkrivanjem koštanog morfogenetskog proteina, a temeljen na polju tehnologije čimbenika rasta, i danas doživljava svakodnevne promjene.  Smatrajući autologni koštani transplantat još uvijek “zlatnim standardom“ u augmentacisjkim tehnikama koštanih defekata orofacijalnog područja, važno je naglasiti sve potencijalne komplikacije i mogućnosti prevencije i liječenja istih. Korištenjem nekih od suvremenih modificiranih i kombiniranih tehnika augmentacije i regeneracije koštanih i mekih tkiva, smanjuje se mogućnost nastavka postoperativnik komplikacija. PRGF-Endoret (engl. Platelet Rich in Growth Factors) tehnologija u posljednjem se desetljeću primjenjuje u raznim područjima medicine, posebno u oralnoj i maksilofacijalnoj kirurgiji, dermatologiji, ortopediji i sportskoj medicini, a odnedavno i u oftalmologiji. Tehnologija podrazumijeva izdvajanje eritrocita, leukocita i plazme bogate čimbenicima rasta iz venske krvi pacijenta. U terapiji se primjenjuje plazma bogata čimbenicima rasta kako bi se poboljšalo i ubrzalo cijeljenje mekog i koštanog tkiva.
Teoretska podloga primjene PRGF tehnologije u regenerativnim zahvatima je učinkovitost pojedinih faktora rasta u stimulaciji i ubrzavanju cijeljenja te koncentracija istih unutar različitih klinički primjenjivih oblika PRGF-a. Bez obzira da li se radi o nativnoj koštanoj regeneraciji, augmentaciji autolognim koštanim graftom ili umjetnim koštanim nadomjescima, PRGF ubrzava stvaranje novog koštanog tkiva te zarastanje mekog tkiva. Fibrin je vlaknasti protein koji je izravno uključen u zgrušavanje krvi. Prvotna uporaba fibrina u kirurgiji bila je vezana uz njegovu sposobnost da djeluje kao membrana te time pomaže u hemostazi. Djeluje zajednos trombocitima i na mjestu ozljede stvara ugrušak. PRGF-Endoret tehnologija omogućila je dobivanje fibrinske membrane iz venske krvi pacijenta. PRGF-Endoret stimulira regeneraciju tkiva zbog koncentracije čimbenika rasta koja je veća od koncentracije istih čimbenika u krvi. Trombociti su male krvne stanice čija je glavna funkcija zaustavljanje krvarenja. Druga važna uloga, čija prepoznanost i shvaćanje rastu iz dana u dan, jest primjena trombocita u svrhu proliferacije stanica i cijeljenja tkiva. α-granule, koje se nalaze u trombocitima sadržavaju velik broj čimbenika rasta od kojih svaki ima svoju zadaću. To su PDGF-čimbenici rasta podrijetlom iz trombocita, transformirajući čimbenik rasta β (TGF-β, uključujući izomere TGF-β1 TGF-β2), vaskularni endotelni čimbenik rasta (VEGF), epidermalni čimbenik rasta iz trombocita (PD-EGF) te inzulinu sličan čimbenik rasta (IGF-1). Upravo oni imaju zadaću poticati rast stanica, rast krvnih žila, sintezu kolagena, diferencijaciju i kemotaksiju te urastanje novih krvnih žila, dakle sve procese koji su ključni za regeneraciju mekih i koštanih tkiva. Zahtijeva posebnu pripremu koja je danas popraćena jednostavnom i suvremenom aparaturom prikladnom i za ambulantnu primjenu i naziva se PRGF-Endoret Technology, u ulozi autolognog krvnog ugruška. Za pripremu PRGF-a potrebne su četiri epruvete zapremnine 9 mL, dvije epruvete za frakcioniranje, jedna ampula aktivatora, pipeta, sustav centrifuge (slika 1), plazmaterm te posudice za aktivaciju. Protokol je vrlo jednostavan. Podrazumijeva vađenje 36 mL venske krvi pacijenta, centrifugiranje krvi u vremenu od 8 minuta, čime se postiže separacija eritrocita, leukocita te plazme bogate čimbenicima rasta.
Kritička procjena dosadašnjih stajališta i literature te jasno i znanstveno utemeljene smjernice za stomatološku terapiju u rizičnih pacijenata. Bit će razjašnjene dosadašnje spoznaje utjecaja najčešćih sustavskih i lokalnih bolesti, poremećaja i stanja na terapiju, kao što su poremećaji i promjene u metabolizmu kosti i kod starenja bolesnika, diabetes mellitus, kserostomija, stanja nakon radioterapije u području čeljusti, i.t.d. Pitanje koje se sve više postavlja jest da li se u pacijenata na bifosfonatima mogu ugrađivati dentalni implantati, primjenjivati regenerativne tehnike i različiti koštani nadomjesci. Suvremena literatura preporučuje da se izbjegavaju u slučajevima pacijenata koji su na terapiji intravenoznim preparatima zbog visokog rizika za razvoj BRONJ-a (Bisphosphonate Related Osteonecrosis of the Jaw). Ipak ih je moguće ugrađivati kod pacijenata na peroralnim bifosfonatnim preparatima, ali samo pod određenim uvjetima. U predavanju će biti naglašene recentne smjernice o prevenciji nastanka i komplikacija povezanih s osteonekrozama čeljusti različite etiologije, s posebnim naglaskom na mogućnosti liječenja istih primjenom autolognih faktora rasta.
Svrha predavanja je prikazati suvremene znanstveno utemeljene i klinički bazirane smjernice u regenerativnim tehnikama orofacijalne regije, kao pripremnim ili završnim tehnikama pri različitim kliničkim indikacijama, s posebnim osvrtom na prednosti primjene plazme obogaćene faktorima rasta. PRGF-tehnologija je prekretnica u stimulaciji i regeneraciji različitih tkiva. Tu metodu predstavlja autologni pripravak čija raznovrsnost u djelovanju i mogućnost interakcije s različitim biomaterijalima omogućuje primjenu u velikom broju patoloških slučajeva. Primjena PRGF-Endoreta smanjuje upalu i bol, ubrzava epitelizaciju mekoga tkiva i pospješuje regeneraciju kosti. Imedijatna implantacija, nakon uklanjanja periapikalne lezije, kombinirana s primjenom PRGF-Endoret sustava
siguran je, učinkovit i predvidiv kirurški postupak.



Životopisi predavača
Doc.dr.sc. Dragana Gabrić, dr.med.dent., specijalist oralne kirurgije, viši znanstveni suradnik u Zavodu za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je 1981. godine u Splitu. Diplomirala je 2004. na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu u području oralne kirurgije. Pripravnički staž obavila je na Klinici za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Nagrađena je Dekanovom nagradom za uspjeh u dodiplomskom studiju 2005. te Dekanovom nagradom za rad u uredništvu časopisa „Sonda“ 2005. godine. 2010. obranila je disertaciju pod naslovom „Fizikalna i ultrastrukturna usporedna utjecaja lasera i kirurškog svrdla na koštano tkivo“, 2011. Položila specijalistički ispit. Uže područje interesa su joj minimalno invazivne kirurške tehnike, laserska mekotkivna i koštana kirurgija, primjena trombocitima obogaćenog fibrina u augmentacijskim tehnikama koštanih defekata orofacijalne regije.  Objavila je više znanstvenih, stručnih i preglednih radova iz područja dentalne medicine i medicinske genetike u domaćim časopisima te znanstvene radove i stručne radove u stranim časopisima. Aktivno je sudjelovala na više stranih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Autorica je 10 poglavlja u knjigama. Pozvana predavanja održala je na više međunarodnih skupova i sveučilišta (Kina, Hong Kong, Njemačka, Francuska, Španjolska, Mađarska, Ukrajina, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Bugarska) te pozvano predavanje na 13. Svjetskom kongresu laserske dentalne medicine, WFLD2012. Recenzentica je u nekoliko stranih časopisa te članica uredništva časopisa Journal of Lasers, Optics and Photonics. Članica je Hrvatske stomatološke komore, Hrvatskog društva za oralnu kirurgiju, Hrvatskog društva za dentalnu implantologiju, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata, Laser and Health Academy.

Prof.dr.sc. Vanja Vučićević Boras, dr. med.dent., specijalist oralne patologije,  izvanredni profesor na Zavodu za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je 1971. godine u Zagrebu. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a Stomatološki fakultet u Zagrebu 1997. godine. Od siječnja 1999. do danas je zaposlena na Zavodu za oralnu medicinu. Magistrirala je 2000. Doktorirala 2003. godine. U 2003. godini je dobila godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika za znanstveni rad iz stomatologije, u području biomedicine i zdravstva. 2004. godine je položila specijalistički ispit iz oralne patologije. 2004. godine je bila član Povjerenstva za praćenje projekta „Unapređivanje borbe protiv HIV/AIDS-a u Hrvatskoj“ te je tijekom par godina volontirala pružajući stomatološku pomoć oboljelima od HIV/AIDS-a. Tijekom 2005 i 2006. godine je bila na poslijedoktorskom studiju na Zavodu za oralnu medicinu, Stomatološkog fakulteta na University of Queensland, u Brisbaneu u Australiji. Boravila dva mjeseca na University of Pennsylvania, Philadelphia i mjesec dana na University of Newcastle upon Tyne, Velika Britanija. Bila je suradnik na nekoliko projekata MZOS, te voditelj projekta „Salivarni markeri oralnih bolesti i njihova primjena“. Dobitnik je projekta Nacionalne Zaklade za znanost u 2015. Autor je dvije knjige: Oralna medicina-od dijagnoze do terapije (2005, Medicinska naklada) i Kontrola infekcije u stomatološkim ustanovama (2008, Medicinska naklada), a koautor je udžbenika Oralna medicina (Školska knjiga, 2005) te urednik i koautor priručnika Diferencijalna dijagnostika u dentalnoj radiologiji (2012, Medicinska naklada) kao i koautor na knjizi A textbook of advanced oral and maxillofacial surgery (INTECH 2013) na dva poglavlja Application of low level laser therapy i Application of diode laser in oral and maxillofacial surgery i koautor sveučilišnog udžbenika Lokalna anestezija u dentalnoj medicini (2015, Medicinska naklada).  Prevela je u cjelosti knjigu Wolframa Bückinga Škrinjica stomatološkog blaga i nekoliko poglavlja udžbenika Jan Lindhea Klinička parodontologija i dentalna implantologija. Autor je i koautor 135 članaka od koji je 34 citirano u CC bazama. Član je uredničkog odbora časopisa Acta Clinica Croatica, Journal of Autacoids (USA), Frontiers in Dentistry, a recenzirala je dvadesetak radova. Začetnik je izbornog kolegija Bol na stomatološkom fakultetu u Zagrebu, te je voditelj predmeta Zaštitni mehanizmi usta na poslijediplomskom specijalističkom studiju na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Kao Predstojnik Zavoda za oralnu medicinu je od 2009. godine voditelj kolegija Oralna medicina na dodiplomskom studiju dentalne medicine Sveučilišta u Zagrebu.
Bila je mentor na tridesetak diplomskih radova, jednom magistarskom radu i na četiri doktorata dok je u tijeku izrada još pet disertacija. Predavač je na tečajevima trajne izobrazbe doktora dentalne medicine (Stomatološki fakultet i Hrvatska komora dentalne medicine). Održala je dvadesetak predavanja na tečajevima trajne izobrazbe stomatologa do sada. Bila je pozivni predavač na 5 kongresa odnosno simpozija. Dva puta je bila gost na HRT vezano uz oralno zdravlje i zabludama vezanim uz trigeminalnu neuralgiju sa stomatološkog aspekta. Član je Hrvatskog Liječničkog Zbora, Hrvatskog Društva za oralnu medicinu, Europskog Društva za oralnu medicinu.
 
Prof.dr.sc. Mato Sušić, dr. med.dent., specijalist oralne kirurgije,  izvanredni profesor na Zavodu za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je 1965. u Zadru. Diplomirao je 1991. na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu u području oralne kirurgije. Pripravnički staž obavio je u DZ studenata u Zagrebu. Magistrirao je 1999. iz područja oralne kirurgije i iste godine položio specijalistički ispit. Doktorirao je 2004. godine iz područja forenzične stomatologije. Od 2006. godine je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Zaposlen je kao odjelni liječnik, specijalist oralne kirurgije na Klinici za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Uže područje interesa su mu dentalna implantologija, tehnike podizanja dna maksilarnog sinusa i minimalno invazivne kirurške tehnike.
Objavio je više znanstvenih, stručnih i preglednih radova iz područja stomatologije i oralne kirurgije u domaćim i stranim časopisima. Autor je 4 poglavlja u knjigama.  Aktivno je sudjelovao na više stranih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova.

Dr.sc. Marko Granić, dr.med.dent., specijalist oralne kirurgije,  viši asistent na Zavodu za oralnu kirurgiju stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je 1983.godine u Zagrebu. Diplomirao je 2009. na Stomatloškom fakultetu u Zagrebu u području oralne kirurgije.Pripravnički staž obavio je na Klinici za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Nagrađen je Rektorovom nagradom za rad u području dentalne implantologije. 2009. primljen je na Zavod  za oralnu kirurgiju stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu prof.dr.sc. Davora Katanca  „Cijeljenje koštanog defekta nakon imedijatne implantacije“ 2010. Započeo je specijalistički staž iz oralne kirurgije na Klinici za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Specijalistički ispit je položio 2014. godine, a disertacija iz područja dentalne implantologije je obranio 2015. godine. Uže područje interesa su mu osteonekroze čeljusti, prevencija i kirurško liječenje osteonekroza.  Aktivno je sudjelovao na više stranih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Autor i koautor je poglavlja u knjizi te većeg broja radova u domaćim i međunarodnim časopisima.

Maja Barošević, bacc.ms., glavna sestra Kliničkog zavoda za oralnu kirurgiju. Rođena je 1970. godine u Vukovaru, srednju medicinsku školu završila je 1989. U Osijeku, iste godine započinje rad u Klinici za infektološke bolesti „Fran Mihaljević“ i specijalizira se za njegu imunokompromitiranih bolesnika, gdje radi do 1995., kada započinje rad na Klinici za stomatologiju, Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2011. radi kao glavna sestra Kliničkog Zavoda za oralnu kirurgiju, Klinike za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Održala je brojna predavanja u sklopu tečajeva trajne edukacije dentalnih asistenata te sudjelovala u više radnih tečajeva trajne edukacije doktora dentalne medicine.