RADNI TEČAJ: Klinička primjena dentalnih materijala u dječjoj stomatologiji


                                        
Datum održavanja: 11. studenog 2017. godine
Mjesto održavanja: Stomatološki fakultet, Gundulićeva 5, Zagreb
Organizator: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za dječju stomatologiju
Voditelj: prof. dr. sc. Domagoj Glavina (glavina@sfzg.hr)
Broj bodova (HKDM): 10
Cijena: 1000 kn za doktore dentalne medicine
Poziv na broj: 5-14
Maksimalan broj polaznika: 20



                        
Za prijavu i pregled ostalih progama trajne izobrazbe Stomatološkog fakulteta stisnite OVDJE
Izvedbeni program
8,30 -8,45 Prof.dr.sc. Domagoj Glavina: Problemi kliničke primjene dentalnih materijala
8,45-9,05 Prof.dr.sc. Domagoj Glavina: Koji adhezijski sustav odabrati?
9,05-9,25 Prof.dr.sc. Željko Verzak: Suvremeni kompozitni materijali-kritička evaluacija
9,25-9,45  Doc.dr.sc. Dubravka Negovetić Vranić: Kriteriji izbora materijala za nadoknadu tkiva mliječnih zuba
9,45- 10,05 Dr.sc.Tomislav Škrinjarić: Budući trendovi tazvoja kompozitnih materijala
10,05- 10,25 Prof.dr.sc. Martina Majstorović: Koliko je ART tehnika primjenjiva u svakodnevnoj kliničkoj praksi?
10,25-11,00 Pauza za kavu
11,00- 11,20 Prof.dr.sc. Hrvoje Jurić: Endodontsko liječenje mladih trajnih zuba i post-endodontska opskrba
11,20-11,40 Prof.dr.sc. Walter Dukić: Sredstva za liječenje i prevenciju karijesa
11,40-12,00 Doc.dr.sc. Kristina Goršeta: Stakleno jonomerni cementi: materijal za trajne ispune?
12,20-12,50  Dr.sc. Lidija Gavić i dr.sc. Antonija Tadin: Biokompatibilnost suvremenih restorativnih materijala
12,50-13,30 Pauza
13,30-15,00  Radionica-rad na modelu
1. priprema uzoraka za testiranje kvalitete adhezije različitih adhezijskih sustava
2. tehnika izrade ispuna stakleno jonomernim cementom
15,00-16,00 Testiranje pripremljenih uzoraka
16,00-16,30 Analiza rezultata i završna riječ


                                                
              


                                                    


Sažeci predavanja
Prof.dr.sc. Domagoj Glavina: Problemi kliničke primjene dentalnih materijala
Optimalna svojstva dentalnih materijala mogu se ostvariti samo pravilnom primjenom koja u pravilu slijedi naputke proizvođača. Pravilan izbor indikacije, tehnike primjene te materijala omogućuje trajan i preventivno aktivan ispun. Tehnika primjene adhezijskih sustava podložna je vrlo suptilnim varijacijama što značajno utječe na kvalitetu i trajnost ispuna. Također, način primjene kompozitnih materijala utječe na svojstva i trajnost ispuna. Tijekom radnog tečaja sudionici će praktičnim radom izrade uzoraka te njihovim testiranjem ustanoviti način primjene i svojstva adhezijskih sustava i kompozitnih materijala. Praktičnim radom sudionici će dobiti i znanja o osnovnim problemima njihove primjene i njihovom rješavanju. Svaki sudionik će donijeti i vlastiti adhezijski sustav koji će testirati i usporediti svoj rad sa preporučenim. Također, sudionici će izraditi uzorke stakleno jonomernog cementa primjenom klasičnog postupka te postupkom grijanja (thermo-cure) te ih testirati u laboratorijskim uvjetima.

Prof.dr.sc. Domagoj Glavina: Koji adhezijski sustav odabrati?
Ciljevi restorativnih postupaka u dječjoj dobi su ne samo popraviti i ograničiti štetu od karijesa, već i uspostavljanje pravilne funkcije, estetike i očuvanja vitalnosti mliječnih i mladih trajnih zuba. Dobra adhezija suvremenih dentalnih materijala na zubna tkiva omogućuje odlično rubno zatvaranje i preventivno djelovanje na razvoj sekundarne karijesne lezije. Osim izrade ispuna, preventivni postupci, poput pečaćenja fisura i izrade preventivnih i mikroinvazivnih ispuna imaju značajno mjesto  u dječjoj i preventivnoj stomatologiji. Suvremeni etch&rinse i samojetkajući adhezijski sustavi omogućuju značajno jednostavniji klinički rad te omogućuju izvrsno preventivno djelovanje. Međutim, trenutno najveći klinički problem u primjeni adhezijskih sustava predstavlja njihova degradacija tijekom vremena. Selekcija adhezijskog sustava kao i materijala za nadoknadu destruiranog tkiva mliječnih i mladih trajnih zuba temelji se kako na kooperabilnosti pacijenta tako i na mehaničkim, adhezijskim i estetskim osobitostima dentalnih materijala.

Prof.dr.sc. Željko Verzak: Suvremeni kompozitni materijali-kritička evaluacija
Suvremeni kompozitni materijali su bazirani na notehnologiji te na vrlo visokom udjelu punila i na što nižem udjelu smole. Njihova mehanička i estetska svojstva omogućuju primjenu u lateralnom i prednjem segmentu zubnog luka. Unatoč izvrsnoj estetici i čvrstoći te adheziji na tvrda zubna tkiva, suvremena su istraživanja ustanovila problem biokompatibilnosti. Izlučivanje nepolimerizirane smole te degradacija materijala tijekom vremena predstavljaju glavne probleme. Također, tehnika primjene (“bulk” primjena ili  primjena u slojevima) kompozitnih materijala može utjecati na kliničko ponašanje i trajnost kompozitnih materijala.

Prof.dr.sc. Hrvoje Jurić: Endodontsko liječenje mladih trajnih zuba i post-endodontska opskrba
Liječenje mladih trajnih zuba sa nevitalnom pulpom te nezavršenim rastom i razvojem korijena predstavlja izazov. Pojavom suvremenih materijala koji omogućuju mineralizaciju moguće je terapiju završiti i u jednom posjetu. Također, terapiju je moguće provoditi i “klasičnim“ postupkom apeksifikacije kao i postupkom preventivne endodoncije. Također, destrukcija krune mladih trajnih zuba vrlo često može značiti indikaciju za ekstrakciju zuba. Različite restorativne tehnike i suvremeni materijali koji se mogu koristiti u zbrinjavanju krune mladih trajnih zuba omogućuju vrlo visoku uspješnost terapije. Post-endodontska opskrba uključuje vrlo široke mogućnosti, od primjene intraradikularnih kolčića te izrade nadogradnje bataljka i protetsko rješenje do izrade nadogradnje krune zuba suvremenim kompozitnim materijalima.

Prof.dr.sc. Martina Majstorović: Koliko je ART tehnika primjenjiva u svakodnevnoj kliničkoj praksi?
Atraumatska restorativna tehnika (ART) dizajnirana je za primjenu u nerazvijenim područjima uz smanjenu dostupnost struje i vode te nemogućnosti korištenja brusnih sredstava. Atraumatska restorativna tehnika uključuje tehniku restoracije krune mliječnih zuba samo ručnim instrumentima bez primjene rotacijskih instrumenata. Zbog svoje velike popularnosti i učinkovitosti ART tehnika se sve više primjenjuje i u  razvijenim zemljama kao pomoćna tehnika u sklopu oblikovanja ponašanja (behaviour menagement) i tretmana aksioznosti kako male djece tako i odraslih pacijenata.

Doc.dr.sc. Dubravka Negovetić Vranić: Kriteriji izbora materijala za nadoknadu tkiva mliječnih zuba
Cijela lepeza suvremenih materijala dostupna je za nadoknadu tkiva mliječnih zuba. Kriteriji kojima se rukovodimo su prije svega kooperativnost pacijenta, ustanovljeni karijes rizik te preventivno djelovanje materijala na okolna tkiva. Zahtjevi u pogledu mehaničkih svojstava te estetike su u mliječnoj denticiji nešto modificirani u usporedbi s trajnim zubima. Primarni cilj restorativne terapije mliječnih zuba je očuvanje mliječnih zuba u čeljusti do fiziološke eksfolijacije.

Doc.dr.sc. Kristina Goršeta: Stakleno jonomerni cementi: materijal za trajne ispune?
Stakleno jonomerni cementi (GIC) su materijali sa snažnim preventivnim djelovanjem uslijed sposobnosti izlučivanja fluorida. Suvremeni stakleno jonomerni materijali uključuju nano tehnologiju te  mineralne čestice pa danas govorimo o materijalima na bazi stakla (stakleni jonomeri, stakleni karbomeri) čija su mehanička svojstva i biokompatibilnost bitno poboljšani. Također, tehnika kliničke primjene grijanjem (Thermo-curing) omogućuje postizanje mehaničkih svojstava usporedivih sa kompozitnim materijalima što ih čini pogodnim za trajne ispune. Oni su danas materijal izbora za nadoknadu tkiva mliječnih zuba. Iako su stakleni jonomeri dosada smatrani inferiornim materijalima za pečaćenje, korištenjem materijala poboljšanih mehaničkih i preventivnih te osobito biokompatibilnih svojstava oni postaju materijal izbora također i za pečaćenje i izradu preventivnih ispuna.

Dr.sc.Tomislav Škrinjarić: Budući trendovi razvoja kompozitnih materijala
Najnoviji razvoj tehnologije kompozitnih materijala uključuje pojavu samoadhezijskih materijala, koji u svom sastavu osim osnovnih (klasičnih) sastojaka uključuju dodatke koji imaju nagrizajuće djelovanje na zubna tkiva i sredstvo za adheziju. Primjena ovakovih kompozitnih materijala je vrlo jednostavna te štedi vrijeme što je u dječjoj i preventivnoj dentalnoj medicini izuzetno važno. Također, pojava kompozitnih materijala sa dodatkom minerala može značiti bitno poboljšanje svojstava i rukovanja kompozitnim materijalima. Međutim, kvaliteta adhezije (rubna propustljivost i čvrstoća veze na caklinu i dentin) te mehanička svojstva su još uvijek glavni problemi.

Dr.sc. Lidija Gavić: Biokompatibilnost suvremenih restorativnih materijala
Najvažniji zahtjev koji suvremeni materijali za nadoknadu tkiva i prevenciju moraju zadovoljiti je biokompatibilnost, odnosno netoksičnost za okolna tkiva te ciljano djelovanje na remineralizaciju tkiva. Osobit problem danas predstavlja difuzija nepolimeriziranog monomera iz smolastih materijala u okolna tkiva i njegovo moguće toksično djelovanje. S druge strane stakleno jonomerni cementi pokazuju izvrsnu biokompatibilnost i istovremeno preventivno djelovanje na razvoj demineralizacijskih procesa.

Prof.dr.sc. Walter Dukić: Sredstva za liječenje i prevenciju karijesa
Suvremeni preparati za remineralizaciju uključuju različite lakove te želee i preparate na bazi kazein fosfopeptida/amorfnog kalcijeva fosfata (CPP/ACP). Ovi preparati osiguravaju vrlo visoku razinu remineralizacije početnih karijesnih lezija te preventivno djelovanje u sprečavanju nastanka karijesa. Također, primjena i rukovanje ovim materijalima je znatno olakšana budući da suhoća radnog polja više nije imperativ.



                     



Životopisi predavača
Prof.dr.sc. Domagoj Glavina diplomirao je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989 godine. Specijalistički ispit iz dječje i preventivne stomatologije položio je 1995, a 1999 obranio doktorsku disertaciju. Kao stipendist vlade francuske republike boravio je  u  laboratoriju Zavoda za dentalne materijale, Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Paris 5 tijekom akademske godine 2000/01. Profesor  u zavodu za  dječju i preventivnu stomatologiju postaje 2006 godine. Dentalni materijali i dentalna traumatologija su mu vodeći znanstveni interes. Član je više znanstveno-stručnih društava: Hrvatske stomatološke komore, Hrvatskog društva za dentalnu traumatologiju, Hrvatskog pedodontskog društva, Hrvatskog antropološkog društva, European Academy of Pediatric Dentistry (EAPD), International Association of Dental Traumatology (IADT), International Association of Pediatric Dentistry (IAPD), International Association of Dental Research (IADR) i Academy of Dental Materials (ADM).

Prof.dr.sc. Hrvoje Jurić rođen je 28. travnja 1971. u Vinkovcima gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se u šk. god. 1990/91. gdje je diplomirao u srpnju 1995. godine. U školskoj godini 1994./95. dobitnik je nagrade Rektora Sveučilišta za najbolji studentski rad. U Zavodu za pedodonciju radi od 1995. kao znanstveni novak. Magistarski rad obranio je 1999. godine. Specijalistički ispit iz pedodoncije položio je 2001. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 2002. godine. U zvanje docenta izabran je na Zavodu za pedodonciju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu 2003. godine. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2007. godine.  Godine 2012. izabran je u zvanje redovitog profesora. Do sada je objavio više oko 100 znanstvenih i stručnih radova. Posljednjih 10 godina aktivno sudjeluje u trajnoj edukaciji doktora stomatologije održavši više od 200 predavanja i radnih tečajeva u zemlji i inozemstvu. Član je mnogih domaćih i inozemnih stručnih udruga i društava (Hrvatska stomatološka komora, Hrvatsko stomatološko društvo HLZ-a, Hrvatsko društvo za dječju i preventivnu stomatologiju HLZ-a, Hrvatsko endodontsko društvo, European Academy of Paediatric Dentistry, European Society of Endodontics, International Association of Dental Traumatology, International Association of Paediatric Dentistry i European Organisation for Caries Research). Predsjednik je Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju HLZ-a od 2007. godine. Od 2012. godine član je odbora za izbore pri Europskoj akademiji za dječju stomatologiju. Od 2014. godine predstojnik je Zavoda za dječju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža područja interesa su mu epidemiologija i prevencija karijesa, mikrobiologija usne šupljine, endodontski postupci kod mliječnih i mladih trajnih zubi, dentalna traumatologija te estetski rekonstruktivni postupci.

Prof.dr.sc. Martina Majstorović je redoviti profesor na Zavodu za dječju i dentalnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, specijalist je dječje i dentalne medicine na Klinici za stomatologiju KBC-a Zagreb, i pridruzeni izvanredni profesor (Adjunct Associate Professor) na New York Uni-versity College of Dentistry (NYUCD, Department of Pediatric Dentistry, New York, USA). Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1994. godine, magistrirala 1998., specijalizirala 1999. i doktorirala 2002. godine. Veći dio svojeg profesionalnog usavršavanja temeljila je na medjunardnoj suradnji i boravcima u inozemstvu, a stručno i znanstveno se usavršavala u Amsterdamu (Cariology, Endodontology, Pedodontology De-partment, Academisch Centrum Tandheelkunde Amsterdam, The Netherlands)  i New Yorku (New York University College of Dentistry; New York University Langone Health Center/Lutheran Medical Hospital; Columbia University College of Dental Medicine). Dobitnica je Fulbrightove stipendije. Redoviti je aktivni sudionik domaćih i inozemnih konferencija. Član je brojnih domaćih i inozemnih strukovnih društava. Objavljuje radove u domaćim i stranim znanstvenim i stručnim časopisima.

Doc. dr. sc. Kristina Goršeta diplomirala je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. U Zavodu za pedodonciju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu radi od 2002. godine. Specijalistički ispit iz pedodoncije je položila 2006. godine a akademski stupanj doktora znanosti stekla je  2007 god. obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom „Analiza mehaničkih svojstava i kvalitete adhezije na tvrda zubna tkiva stakleno ionomernih materijala“.  Aktivno sudjeluje u nastavi iz Dječje stomatologije na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu od 2002. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta je izabrana 2012. godine. U okviru stručne djelatnosti ima poseban interes za područje dentalne traumatologije i terapijskog pristupa traumama zuba u djece te kliničke primjene dentalnih materijala u liječenju zubi i nadoknadi zubnih tkiva. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova u znanstevno-stručnim časopisima, od čega je 7 indeksirano u Current Contents Connect bazi. Aktivno je sudjelovala na brojnim međunarodnim i domaćim kongresima. Član je više znanstveno-stručnih društava: Hrvatske stomatološke komore, Hrvatskog društva za dentalnu traumatologiju, Hrvatskog pedodontskog društva, Hrvatskog antropološkog društva, European Academy of Pediatric Dentistry (EAPD), International Association of Dental Traumatology (IADT), International Association of Pediatric Dentistry (IAPD), International Association of Dental Research (IADR) i Academy of Dental Materials (ADM).  Od stranih jezika govori engleski i njemački.

Prof.dr.sc. Željko Verzak je diplomirao 1993. godine na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Zavodu za pedodonciju radi od 1994. godine. Specijalistički ispit položio je 1999. godine. Disertaciju pod naslovom “Utjecaj rata na oralno zdravlje djece u Istočnoj Slavoniji”, pod mentorstvom Prof. dr. sc. Zdravka Rajića, obranio je 2001. godine i time postigao akademski stupanj doktora znanosti. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2008. godine. Od dolaska na Zavod sudjeluje u nastavi vođenjem kliničkih vježbi i predavanjima u okviru kolegija Pedodoncija. Voditelj je dodiplomskog kolegija "Opća i socijalna stomatologija", poslijediplomskog specijalističkog kolegija "Management u stomatologiji" te poslijediplomskog doktorskog kolegija "Epidemiologija karijesne aktivnosti u adolescenata". Osim toga, suradnik je na poslijediplomskom specijalističkom kolegiju “Stomatološko liječenje medicinski rizičnih bolesnika” i poslijediplomskom doktorskom studiju pod naslovom "Dijagnostika i prevencija dentalne erozije u adolescenata" nositeljice prof. dr. sc. Ivane Čuković-Bagić. Uže područje znanstvenog i stručnog rada je prevencija karijesa, kraniofacijalna antropometrija, medicinski rizična stanja, prevencija dentalne erozije, dentalni traumatizam u djece i management u stomatologiji. Aktivno je sudjelovao na više nacionalnih i internacionalnih znanstvenih i stručnih konferencija, mentor je mnogih diplomskih radova te dva magistarska rada. Objavio je preko dvadeset znanstvenih i stručnih članaka. Član je Hrvatskog pedodontskog društva, Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju, Hrvatske udruge osteogenesis imperfecta, Hrvatskog društva za dentalnu traumatologiju, Hrvatske udruge leukemija i limfom, Hrvatske stomatološke komore i Hrvatskog liječničkog zbora.

Doc. dr. sc. Tomislav Škrinjarić  je diplomirao 2006. godine na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Disertaciju pod nazivom „Prosudba povezanosti psiholoških obilježja djeteta i uloga okoline u nastanku dentalnih trauma“ obranio je 2013. godine i stekao akademski stupanj doktora znanosti. Zaposlen je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu asistenta u statusu znanstvenog novaka od 2007. godine, a na Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju je od 2009. godine. Osobito se bavi dentalnom traumatologijom, anestezijom i sedacijom te dentalnim materijalima u dječjoj i preventivnoj stomatologiji. Specijalizaciju iz Dječje i preventivne stomatologije započinje 2009. godine, a specijalistički ispit polaže u studenom 2012. godine. Izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, polje dentalna medicina 2013. godine. Član je više znanstvenih i stručnih društava kao što su: Hrvatsko društvo za dentalnu traumatologiju (HDDT), Hrvatsko pedodontsko društvo (HPD), Society for the Advancement of Anaesthesia in Dentistry (SAAD),International Association of Paediatric Dentistry (IAPD). Aktivni je sudionik na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova dječje stomatologije i traumatologije. Publicirao više znanstvenih i stručnih radova u časopisima indeksiranima u Current Contents i drugim međunarodnim indeksima.


Dr.sc. Lidija Gavić  rođena je 29. ožujka 1981. godine u Makarskoj. Studij dentalne medicine upisala je na Sveučilištu u Zagrebu na kojem je 2007. godine diplomirala i stekla titulu Doktora dentalne medicine. Poslijediplomski specijalistički studij Dentalne medicine na stomatološkom fakultetu u Zagrebu uspješno je završila 2011. godine obranivši temu „Prednosti i nedostatci materijala koji se koriste u terapiji ispuna“ i stekla titulu sveučilišnog magistra dentalne medicine. Specijalizaciju iz Dentalne medicine dječje dobi završila je 2013 god. i stekla titulu Specijalista dentalne medicine dječje dobi. Doktorski studij „Biologija novotvorina“ upisala je 2009. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu na kojem je doktorirala 2015. obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom „Utjecaj grijanja LED polimerizacijskim lampama na mehanička svojstva staklenoionomernih cemenata”. Od 2009. zaposlena je kao asistent na Studiju dentalne medicine, pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Tečno govori hrvatski i engleski jezik, a aktivno se služi i talijanskim jezikom. Lidia Gavić autor je nekoliko znanstvenih radova od kojih su četiri objavljena u časopisima citiranim u Current Contents-u.

Doc.dr.sc. Dubravka Negovetić Vranić diplomirala je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Radi u Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju  Stomatološkog fakulteta u Zagrebu kao asistent i specijalist pedodont. Magistarski rad izradila je na temu dentalnih materijala za ispune u djece a disertaciju na temu kvalitete samojetkajućih adhezivnih sustava. Znanstveni interesi su joj dentalni materijali u terapiji mliječnih i mladih trajnih zuba i dentalna traumatologija. Objavljuje znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. Članica je znanstveno stručnih udruga među kojima su International  Assiciation of Dental Research, European Academy of Pediatric Dentistry, Academy of Dental Materials, Hrvatskog društva za dentalnu traumatologiju i Hrvatskog pedodontskog društva.

Prof.dr.sc. Walter Dukić je rođen 20. prosinca 1976. u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Upisuje Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine, te diplomira 2000. Od svibnja 2001. zaposlen je na Zavodu za pedodonciju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak. Obranio je dokrtorsku disertaciju 31.3.2008. godine  pod nazivom „Terapija ozonom duboke dentinske infekcije“. Iste godine izabran je u zvanje Znanstvenog suradnika. Godine 2009. je izabran u zvanje docenta pri Stomatološkom fakultetu u Zagrebu a zvanje višeg znanstvenog suradnika od strane Matičnog odbora za biomedicinu i zdravstvo 2011. godine. Znanstveni savjetnik je od 2013 godine. Od srpnja 2015 je u zvanju izvanredni profesor.  Objavio je 35 znanstvena i stručna rada od kojih 14 citiranih u Current Contest. Član je Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju, Europskog udruženja pedodonata (EAPD), Međunarodnog udruženja pedodonata (IAPD), Europskog udruženja za istraživanje karijesa(ORCA), International Team for Implantology (ITI), European Organisation for Osteointegration (EAO) te  Hrvatske stomatološke komore (HSK). Bio je voditelj je znanstveno-istraživačkog projekta MZOŠ naslova „ Prevencija ranog karijesa u djece: evaluacija kliničkih i preventivnih postupaka“. Aktivno je sudjelovao na prijevodu četiri poglavlja knjige G.Koch: „Pediatric Dentistry - a Clinical Approach“ koja je prevedena i izdana na hrvatskom jeziku 2005. godine. Preveo je knjigu J.Andreasen „Traumatic Dental Injuries“ koja je objavljena 2008. Godine.

Dr.sc. Antonija Tadin rođena je 1978. godine u Splitu. Diplomirala je 2003. godine na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2007. i 2013. godine stekla akademske stupnjeve magistra i doktora znanosti. Između 2005. i 2009. godine radila je u Stomatološkoj poliklinici Split pri Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju i Zavodu za oralnu kirurgiju. Od svibnja 2009. godine zaposlenik je Studija za dentalnu medicinu, Medicinskog fakulteta u Splitu, gdje je bila voditelj kolegija Karijesologija i Restaurativna dentalna medicina. Godine 2012. položila je specijalistički ispit iz Endodoncije i restaurativne stomatologije. Aktivno je sudjelovala na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama i autor je većeg broja stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u dva stručna projekta odobrena od Ministarstva zdravlja na temu prevencije karijesa kod djece s poteškoćama u razvoju. Primarni fokus njenog znanstvenog rada je biokompatibilnost dentalnih materijala, posebnog citotoksičnosti i genotoksičnosti. Članica je domaćih strukovnih organizacija.