Vlasta Juretić se pisanjem bavi od djetinjstva, a u svijet književnosti ozbiljno je zakoračila početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Piše pjesme, prozu i djela za scenska uprizorenja, na standardu i grobničkoj čakavštini (mentor: dr. sc. Iva Lukežić, profesor emeritus, Filozofski fakultet Rijeka).
Od 1998. do 2006. je dopredsjednicom Čakavskoga sabora te članicom Upravnog odbora Čakavskoga sabora do danas (zajednica svih katedri, sa sjedištem u Žminju). Pjesmama i raznim drugim tekstovima zastupljena je u više časopisa i ostalih tiskovina. a do danas je preko 200 njezinih pjesama uglazbljeno. Autoricom je teksta i scenarija sedamdesetak televizijskih dokumentarno-glazbenih emisija iz 14 gradova i općina Istre i Hrvatskoga primorja Kartulina z MIK-a. Deset godina zaredom bila je voditeljicom dječje Scenske skupine i redateljicom mnogih scenskih uprizorenja. Urednica je preko 30 likovnih kataloga i drugih tiskovina.
Autoricom je mise na grobničkoj čakavici, Grobnička maša, do sada jedine u Hrvatskoj na čakavštini i tekstova na postajama Križnog puta u Cerniku (na grobničkoj čakavštini), a suautoricom je kantate praizvedene 2008. godine za proslave 100 godina župne crkve u Cerniku - Kantata svetoga Bartola, skladatelj: Vinko Škaron/nominacija za PORIN 2009. g./.
Kao uvod u obilježavanje 9 stoljeća Župe sv Filipa i Jakova u Gradu Grobniku, napisala je i priredila glazbeno -scenski igrokaz Božić je va srcu mir i dobro (emitiran na Televiziji Kanal Ri za Božić 2004), za što je angažirala najmlađe članove grobničke Čakavske katedre (Scenska skupina i Dječja vokalna skupina Skalica). Autori glazbe ove Božićne priče su: Anton Mario Kamenar, Ivica Badurina i Ivica Frleta.
Dio književnog rada Vlaste Juretić uvršten je u antologiju Grobnički pisci XX. stoljeća (dr.sc. Iva Lukežić, 1996.), a s dijelom je pjesničkog opusa zastupljena u posebnom izdanju Kajkavskoga spravišća u Zagrebu KAJ - ČA prožimanja i perspektive, te pjesmama i raznim drugim tekstovima u više časopisa i ostalih tiskovina. Tekst pjesme Večeri boje naranče je u knjižici-CD-u Bašćinski glasi (hrvatske klape) - hrvatski suvenir koji je 2004. godine predstavljen u Australiji.
Dogovor prije snimanja "Karuline z Krka" (Robert Ferlin, Darijo Vasilić,
Vlasta Juretić i Svjetlana Volarić)
PRIZNANJA I NAGRADE:
2003. - Najbolje kazališno ostvarenje Festivala temeljeno na folkloru - Međunarodna smotra folklora u poljskome gradu Wrzesnia
2007. - posebno priznanje Općine Čavle - godišnja nagrada za osobite uspjehe u razvoju i očuvanju kulturne bašćine Grobnišćine
2009. - posebno priznanje Čakavskoga sabora– povelja Zvane Črnja za čuvanje i promicanje čakavske baštine
1995. – 2012. - preko 50 nagrada za tekstove na raznim festivalima…
KNJIGE:
notografija uglazbljenih pjesama,168 str.
1995. - Zrna, odabrana djela za djecu i mladež na čakavštini; pjesme, izbor tekstova, uglazbljene pjesme i drugi tekstovi, stručni osvrt dr.sc. Iva Lukežić, 190 str.
1998. - Raskrižja, ., odabrana djela; pjesme, putopisi, zapisi, novele, uglazbljene pjesme i drugi tekstovi. Str. osvrt: dr.sc. Milorad Stojević, 376 str.
2007. - Pljesak više nema ništa s tim, zbirka uglazbljenih pjesama i ostalih tekstova, ur. Slavica Mrkić Modrić, O književnom radu Vlaste Juretić-dr.sc. Iva
Lukežić 228 str.,
književnom radu Vlaste Juretić - dr.sc. Iva Lukežić, 270 str.
Dugogodišnjom je stručnom suradnicom grobničke Čakavske katedre te, od njezina osnutka 1992. godine do danas, kreatoricom svih Katedrinih programa, među kojima su:
PROGLAŠENJE GROBNIČKE ČAKAVŠTINE ZAŠTIĆENIM KULTURNIM DOBROM RH (2011.)
Međunarodna likovna kolonija Grobnik - 1996. godine, uz potporu Primorsko-goranske županije, HDLU-a Rijeka i HDLU-a Istre pokreće osnivanje i do danas je voditeljicom Međunarodne likovne kolonije Grobnik, čijim je radom stvorena Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik, u zajedničkome vlasništvu Općine Čavle i Katedre ČS za Grobnišćinu;
Grobnički list - do danas jedino glasilo na čakavštini u Hrvatskoj, koje 1994. godine pokreće zajedno sa članom Predsjedništva Katedre i novinarom Novoga lista Draženom Herljevićem i njegovom je dugogodišnjom urednicom;
Festival Grobnička skala - 1998. godine organizira ovu glazbenu manifestaciju, koja 2002. godine prerasta u jedinstven čakavski Festival i kojega, zajedno s dopredsjednikom grobničke Čakavske katedre Vinkom Škaronom, realiziraju svake godine u prosincu;
Galerija SUG - 1997. godine inicira preuređenje kata grobničkoga Kaštela u Gradu Grobniku u Galeriju suvremene umjetnosti, za javnost otvorenu 31.svibnja 1999. godine i do danas jednu od najljepših u Primorsko-goranskoj županiji;
CASTRUM - u rujnu 2010. godine inicira osnivanje najvećeg mješovitiog pjevačkog zbora u Hrvatskoj, koji projekt realizira zajedno sa skladateljima Vinkom Škaronom i Darkom Čargonja te voditeljima dvadesetak pjevačkih zborova i vokalnih skupina s područja Primorsko-goranske županije. Prvi je cjelovečernji koncert CASTRUM-a održan 19. studenoga 2011. u sportskoj dvorani Mavrinci, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatske Ive Josipovića;
Kviz znanja GDJE SAM - TKO SAM - projekt inicira te ga zajedno s tajnikom grobničke Čakavske katedre Vinkom Škaronom pokreće u rujnu 2011. godine;
Međunarodni projekt UMJETNOST U POKRETU - CROARTIA inicira 2010. godine a u travnju 2012. godine realizira prvi dio programa unutar projekta, zajedno s tajnikom grobničke Čakavske katedre Vinkom Škaronom.
Scenska skupina grobničke Čakavske katedre - dugogodišnja voditeljica je ove Katedrine skupine i redateljica mnogih programa i priredaba:
Na snimanju filma "Sigurko" u Kostreni 1999.
- 1998./1999. godine kao suautorica teksta te autorica scenarija i redateljica 50-minutnog edukativno-igranoga filma za djecu Sigurko, angažira četrnaestoro djece-članova Katedrine Scenske skupine;
2003. - POSEBNO PRIZNANJE: Najbolje kazališno ostvarenje Festivala temeljeno na folkloru na Međunarodnoj smotri folklora u poljskome gradu Wrzesnia za glazbeno-povijesnu priču Čavjanska kartulina - Povedajka čez godišća/autorica teksta, scenaristica i redateljica. Sudjeluju: Grobnički Dondolaši, klapa Grobnik, Dramska kumpanija Tavaloni i dječja Scenska skupina grobničke Čakavske katedre
Završna slika Povedajke čez godišća
- Wrzesnia 2003. (Poljska)
Ostalo:
U društvenome životu na području Općine Čavle Vlasta Juretić je od 1981. godine do danas. U dva je navrata bila predsjednicom Boćarskoga kluba Bajci i u bivšoj MZ Cernik-Čavle predsjednicom Odbora za priredbe. Odbornicom je u Skupštini općine Rijeka (1990.- 1993.) te 7 godina članicom Odbora sv. Vida. Jedna je od pokretača Grobničke televizije - GTV (na čakavštini/rujan-prosinac 1990. godine). Od početka Domovinskoga rata je aktivna, članicom je tadašnjega Štaba civilne zaštite, a potom i Kriznoga štaba Općine Čavle. 1991. godine je bila među utemeljiteljima Odbora za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome polju i 1992. godine jedna od utemeljitelja Katedre Čakavskog sabora za Grobnišćinu.- Inicijatorica je osnutka Ženskoga društva Grobnišćica, koje u veljači 1992. godine osniva 67 žena s područja Općine Čavle. Kao članica Upravnog odbora Aerokluba Krila Kvarnera među organizatorima je prvoga Državnoga prvenstva u padobranstvu Hrvatske, koje se održalo na Grobničkome polju, a 1997. godine među osnivačima UHDDR-a Grobnišćine, nakon čega je tijekom dva mandata i tajnicom iste udruge. Dva mandata je bila vijećnicom i tri godine donačelnicom Općine Čavle te od 1996. do 1998. godine intenzivno radi na pripremama za osnivanje turističkih zajednica Općina Čavle i Jelenje, temeljem čega Hrvatski sabor 4. srpnja 1998. godine donosi Odluku o proglašenju turističkih mjesta područja općina Čavle i Jelenje. 1997. godine. |
|
