VAŽNO!!

Stranice Ljetne tvornice znanosti od sada su dostupne na

www.tvornica-znanosti.org

Iz tehničkih razloga sadržaj stranice je kopiran na drugu lokaciju i od sada će novi sadržaji biti objavljivani samo na gornjoj adresi, tako da ove stranice ostaju samo iz arhivskih razloga (uz to i svi stari sadržaji su dostupni na novoj lokaciji).

U slučaju da se prijavljujete na radionice OBAVEZNO pogledajte ima li novosti na novim stranicama.

Kontakt

RSS pretplata na novosti:



Kontakt osoba:
Ivan Novosel - nemo[at]fizika.org

Želite ostaviti komentar ili pitanje na neki od sadržaja na stranici? Javite se Ivanu preko maila kako bi vas registrirali na stranicama (damo vam Viewer ovlasti, što uključuje i komentiranje). Nažalost nema lakšeg načina za registraciju, ali odmah dobijete i korisničku pomoć ako nešto zapne ;)

Ljetna Tvornica Znanosti

Ljetna tvornica znanosti (Summer Science Factory) je znanstveno-edukacijski projekt namijenjen djeci u dobi od 10 do 18 godina, koja imaju želju kreativno provesti ljetne praznike proučavajući znanost kroz interakciju s drugom djecom i mladim znanstvenicima. Ovakav tip radionice, prvi put je održan 2007 godine u Splitu u Mediteranskom institutu za istraživanje života, MedILS.



Ljetna Tvornica Znanosti je jedna od radionica u nizu MedILS-ovih ljetnih znanstvenih škola.

Blog

Srce radi bim bam bam

objavio 18. 5. 2010. 01:58 Ivan Novosel   [ ažurirao/la 18. 5. 2010. 12:49 Ivan Novosel ]

Brojni  idealizirani oblici srca(simboli)  ponavljaju se u kulturama cijelog svijeta. 
Na primjer posude kao tipične amajlije iz drevnog Egipta. Egipćani su vjerovali da je srce središte duše. Takve amajlije su stavljene uz mumije kako bi zaštitile mrtve.Ručke posude simboliziraju glavne krvne žile.


Srce je pokretačka snaga tijela. Ovaj snažan organ veličine stisnute šake,težak oko 300 g, smješten je između dva plućna krila i malo pomaknut prema lijevoj strani tijela. Radi neumorno,pokrećući oko 5 litara krvi u minuti kroz pluća i cijelo tijelo, omogućujući time opskrbu svake tjelesne stanice kisikom. U prosječnom životu srce se kontrahira 3 milijarde puta. Srčani se mišić kontrahira automatski, bez nadzora mozga.


Kako se ne bi došlo do miješanja krvi desne (venozne) i lijeve (arterijske) strane, srce je pregradom (septum) podjeljeno na dva dijela. Njegovu unutrašnjost čine četiri šupljine: dvije u gornjem dijelu,nazvane pretklijetke,i dvije u donjem dijelu,nazvane klijetke koje imaju deblju stijenku zbog njihova teška zadatka.Klijetke se moraju snažno kontrahirati da bi izbacile krv iz srca natrag u krvne žile.


Mali optok krvi počinje u desnom dijelu srca,tako da deokisgenizirana krv, bogata ugljikovim dioksidom, se ponovno oksigenizira tj. uzi
ma kisik iz pluća. Ulazi u plućnu venu i sistolom lijeve pretklijetke kreće prema lijevoj klijetki (mjesto manjeg tlaka) i ponovnim stezanjem lijeve klijetke u aortu, odnosno u veliki optok krvi. Krvi bogata kisikom putuje aortom, arterijama i arteriolama gdje dolazi do krajnjih arterijski kapilara koje su povezane sa venskim kapilarama. Tu se događa razmjena plinova. Krvi bogata kisikom se deoksigenizira tj. postaje bogata ugljikovim dioksidom.Ta krv putuje venulama i venama do gornje i donje šuplje vene gdje ulazi u desnu pretklijetku i njezinom sistolom u desnu klijetku iz koje plućnom arterijom ulazi u pluća. U plućima se zbiva ponovna oksigenizacija i tako kruži uvijek u istom smjeru - od predklijetke ka klijetki- te svoj put prijeđe za otprilike 45 sekundi.


Postoje zalisci koji povezuju klijetke i pretklijetke,točnije lijeva strana ima bikuspidalni (dvolisni) zalistak,koji ima dva vrha,a sastoji se od dva listića u obliku koplja,vezana za stijenku.Desna strana ima trikuspidalni (trolisni) zalistak koji se sastoji-kako sam naziv kaže-od tri elastična listića,oni onemogućuju vraćanje krvi u krivom  smjeru.


Pri svakom otkucaju iz desne klijetke iziđe oko 180 mililitara krvi,tako da ukupna količina krvi koja prođe kroz srce u jednom danu iznosi oko 8000 litara. 
U mirovanju srčana se frekvencija kreće između 60 i 80 otkucaja,dok tijekom nekog fizičkog napora može doseći i do 200 otkucaja u minuti.


Bolesti srca česta su pojava suvremenog čovjeka,a čimbenici rizika brojnih kardiovaskularnih bolesti jesu pretilost,odnosno nezdrave prehrambene navike; nedostatak fizičke aktivnosti; stres; način života; pušenje; droga; alkohol;genetska predispozicija i slično.


Trebamo čuvati zdravlje našeg srca i odžavati ga u što boljoj formi, kako bi olakšali organizmu napore i učinili  ga sretnim i zadovoljnim,te spremnim za nove radne  uspjehe.


Nina i Lena Penezić

Ekologija i zaštita prirode

objavio 17. 5. 2010. 11:46 Ivan Novosel   [ ažurirano 17. 5. 2010. 11:55 ]

Kako pojasniti ekologiju? Kao
znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem razdiobe i međusobnih odnosa među živim bićima i živih bića s njihovim okolišem? Ovom definicijom bi možda bio zadovoljan neki znanstvenik kojem je uža specijalnost ovo područje dok većina ljudske populacije ne bi razumjela niti sve riječi, a kamoli smisao iste. Zapravo je možemo pojednostaviti.

Da  li ste se ikada zapitali koliko je sve povezano u ovom našem svijetu, ludom i zanimljivom? Dakle, da bi većina biljaka opstala potrebna im je određena količina sunca, hranjivih tvari, vode; potom one rastu na nekoj livadi gdje se njihovim polenom hrane kukci, oblijeću ih šareni leptirići i jednog dana pojede ih ovčica koja je na ispaši; potom se prikrade stadu α mužjak (koji je svojim borbenim zaslugama u čoporu zavrijedio to počasno mjesto) i rastrga  ovcu. Nakon nekog vremena tog vuka pronađu lovci i ubiju. Poanta ove priče je ukazati na problem prevelikog uplitanja čovjeka u ekološke mreže, toliko da je posljednjih godina očito koliko je čovjek u velikoj mjeri izmijenio prirodu oblikujući je po svojim potrebama.

Da li ste se zapitali zašto vam iz godine u godinu liječnici preporučuju kreme s većim faktorom zaštite i uskraćuju boravak pod suncem koje tako volite umjesto da vam govore o tome što vi možete učiniti kako bi se ozonske rupe smanjile ili globalno zatopljenje usporilo? Zabrinjava li vas to što se u Americi iz državnog budžeta izdvaja 40 milijuna $ za automobilske boje  otporne na zakiseljene kiše umjesto da se taj novac iskoristi za smanjenje istih? Brine li vas nestanak ogromnog broja vrsta sa našeg modrozelenog planeta? Zato je moto ekologije:“ Misli globalno - djeluj lokalno“. Ne narušavaj sklad i dopusti da Zemlja diše onako kako je to radila milijardi godina - spokojno i savršeno.

Tatjana Ćaćić i Ana Kroflin

Otvoren LjTZ blog

objavio 17. 5. 2010. 11:27 Ivan Novosel

Otvorili smo novu sekciju na našim stranicama - blog Ljetne tvornice znanosti. Na ovom dijelu pojavljivati će se razne vijesti, kolumne i osvrti koji nisu direktno vezani uz izvedbu radionica (iako definitivno će biti tekstova vezanih za LjTZ ;), već uz znanost općenito i popularizaciju ili edukaciju znanosti kao profesiju.

Sekciju otvaramo sa nizom tekstova koji će biti objavljeni ovdje i na cumez.org-u, stranicama kluba studenata PMF-a Ćumez. Tekstove pišu pojedini voditelji radionica, a u tom tekstu ne predstavljaju samu radionicu već temu oko koje je radionica koncipirana. Svakog dana ćemo objavljivati po jedan tekst, a počinjemo sa tekstom "Ekologija i zaštita prirode" iz pera Tatjane Ćaćić i Ane Kroflin.

1-3 of 3